Već na jesen vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala namjerava da predoči nacrt zakona kojim će se ukinuti državno finansiranje dvije velike hrišćanske crkve u Njemačkoj, i to iako su se protiv toga pobunile njemačke pokrajine. Vladajući zato namjeravaju da reformu sprovedu tako da nije potrebna saglasnost Bundesrata, vijeća u kojem su zastupljene pokrajine.

„Blokada pokrajina nažalost primorava koaliciju na ovakav potez“, rekla je liberalna poslanica Sandra Bubendorfer-Liht za agenciju dpa.

Pogrešno je, rekla je ona, još „decenijama ili vijekovima“ čekati na ovu reformu.

Zvanično, Katolička i Evangelistička crkva u Njemačkoj dobijaju budžetski novac zbog nacionalizacije crkava i manastira u 19. vijeku kad je jačao proces sekularizacije.

Taj novac im isplaćuju pokrajine – sve osim Hamburga i Bremena.

Suma je posljednjih godina u cijeloj Njemačkoj narasla na 550 miliona eura godišnje.

Time, kako piše javni servis ARD, na crkve odlazi i novac poreskih obveznika koji nemaju ništa sa tim vjerskim zajednicama.

Vjernici pak imaju mogućnost da plaćaju takozvani crkveni porez koji se može razlikovati po pokrajinama, ali iznosi otprilike 9 odsto od poreza na prihod. Recimo, vjernik koji želi da plaća porez, a zarađuje 30.000 eura bruto godišnje, platiće za crkvu oko 350 eura u godini.

Tako svaka od dvije velike crkve dolazi do lavovskog dijela svojih prihoda – otprilike po šest milijardi eura godišnje.

No, dvije velike crkve, ali posebno Katolička koju prate i razni skandali, sve više kubure sa pastvom.

Prošle godine je 400.000 ljudi u Njemačkoj istupilo iz Katoličke crkve, godinu prije toga je otišlo njih više od pola miliona. I najveću protestanstku crkvu je prošle godine napustilo 380.000 ljudi.

U jednoj analizi Frankfurter algemajne cajtung piše da je, osim medijskih napisa o skandalima u crkvi, drugi mogući razlog što mlađe generacije ne osjećaju povezanost sa crkvom čak i ako su krštene.

Krajem prošle godine je Katolička crkva zvanično brojala još 20,35 miliona vjernika, a Evangelistička 18,56 miliona.

Time je ukupni broj njihovih vjernika opao na manje od polovine stanovništva. U vreme ponovnog ujedinjenja Njemačke je taj udio još bio oko 70 odsto.

Sada vladajuća koalicija želi da sreže i državna davanja i za to će vjerovatno biti potreban posljednji finansijski špric koji će, po svemu sudeći, opet morati da plate pokrajine.

Vladajuća koalicija u Berlinu pak ima problem i sa pokrajinama koje vode političari njenih partija.

Tako je premijer Donje Saksonije, socijaldemokrata Štefan Vajl rekao da su pokrajine „vrlo jedinstvene“ u svom stavu. „Jedino mogu da savjetujem (Vladu) da napusti ovaj plan.“

Vajlov glavni argument je da budžeti pokrajina trenutno ne dozvoljavaju da se crkvama isplati veća suma kojom bi se praktično raskinula obaveza daljeg finansiranja, prenosi DW.

(Ajdin B.)