On je ocijenio "odličnom" prezentaciju rezolucije o Srebrenici na kojoj je "dominirao" ambasador BiH u Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija.

Srbija, Rusija, Venecuela, Nikaragva i Sjeverna Koreja, “svjetski demokratski oslonac”, bile su protiv. Puljić zaključuje da rezolucija ima većinsku podršku u UN-u.

Diplomatski predstavnik Hrvatske, koji je bio na prezentaciji, potvrdio mu je da će Hrvatska sponzorirati rezoluciju, dok mu je crnogorski diplomata rekao da još nisu dobili smjernice iz Podgorice kako da se postave.

"Naišao sam u hodniku UN-a na ruskog ambasadora Vasilija Nebenzyu, koji nije bio na prezentaciji rezolucije o Srebrenici. Pitao sam ga za navodni ruski amandman na rezoluciju, on mi je odgovorio: "Ma, kakav amandman. Nema amadmana. Da ga ima rezolucija bi dobila još više glasova."

Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom "Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995" sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno sa misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Holandije Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i SAD-a.

Prijedlog rezolucije bi na dnevnom redu trebalo da se nađe početkom maja.

Nacrt rezolucije predviđa da 11. juli bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, koji bi se obilježavao svake godine.

"Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti", navedeno je u nacrtu rezolucije.

Rezolucija takođe "osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici", dok se "ističe važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici".