Sve je to u konačnici dovelo do situacije da je Bosna i Hercegovina jednostavno prisiljena uvoziti hranu. Osim toga, poseban izazov za jaču konkurentnost domaćih proizvoda predstavlja rascjepkanost ekonomija, proizvodnja uglavnom za vlastite potrebe, kao i usmjerenost na primarne proizvode.

Prekomjeran uvoz

Predstavnici poljoprivrednika kažu da im najveću glavobolju zadaje preveliki uvoz. Traže uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje, koje bi poljoprivrednicima omogućile da plasiraju ono što proizvode.

U pojedinim sektorima, poput mesa, proizvodimo samo 25 do 30 posto potreba BiH, ali godinama smo imali situaciju da smo imali tržišne viškove žive stoke koju nismo mogli plasirati, a poljoprivrednici su bili primorani da ih prodaju ispod svega. normalne cijene. To je ključni problem. Ni savremenost poljoprivredne proizvodnje ni mehanizacija nije problem. Imamo dovoljno kapaciteta, ali neizvjesno tržište drži poljoprivrednike podalje od proizvodnje osnovnih životnih namirnica - rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Danas je većina poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini usmjerena na niskovrijedne primarne proizvode kao što su, na primjer, kukuruz i krompir. A ovo je samo jedan u nizu problema u poljoprivredi BiH otkrivenih analizom trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom 2023. godine, dokument je Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Istaknuto je da u poljoprivrednoj delatnosti dominiraju mala gazdinstva (oko 2,5 ha) sa usitnjenim zemljištem (šest do osam parcela).

Ova gazdinstva uglavnom proizvode za sopstvene potrebe ili samo djelimično prodaju viškove, što uzrokuje nisku produktivnost, niske prihode, male količine, upitan kvalitet i konzistentnost tržišne proizvodnje. Među proizvođačima i prerađivačima postoji nedostatak znanja i razumijevanja standarda kvaliteta, kao i ograničen pristup i korištenje inovativnih i savremenih tehnologija u poljoprivrednoj i prerađivačkoj praksi, ističe se u analizi.
Dodaje se da izvoz BiH stagnira, dok uvoz raste i da će u 2023. godini dostići vrijednost od 4,5 milijardi maraka. - Vrijednost deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom u 2023. godini dostigla je 3,5 milijardi KM, što je najveća zabilježena vrijednost u posljednjih pet godina.

Deficit od 3,5 milijardi KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23 odsto ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom - navodi se u analizi, dodajući da je struktura poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji se uvoze i izvozi u BiH nije se značajno promijenila prošle godine. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi koji su u prošloj godini bili najzastupljeniji u uvozu su goveđe meso (svježe ili rashlađeno), čija je vrijednost uvoza iznosila 150 miliona KM, a zatim voda (uključujući mineralnu i gaziranu) sa uvozom od 130 miliona KM.

Uvoz pšenice iznosio je 104 miliona KM.

Evropska unija je tradicionalno ključni trgovinski partner Bosne i Hercegovine u ovom sektoru.

Oko 55 posto uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH ide u Evropsku uniju, dok se oko 46 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda plasira na tržište Evropske unije iz BiH. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19 odsto, dok se spoljnotrgovinski deficit sa EU stalno povećava iz godine u godinu i dostigao je u 2023. godini vrijednost od dvije milijarde KM - istaknuto je u analizi trgovinske razmjene poljoprivrednih i poljoprivrednih proizvoda prehrambeni proizvodi.

Precizirano je i da oko 85 posto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije na tržište BiH dolazi iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Holandije, Austrije i Slovenije.

(Erna H.)