Iako je predsjedavajući Komisije za ustavna pitanja Aljoša Čampara (NIP) pokušao ove sedmice osigurati većinu za pozitivno mišljenje na predložene izmjene to se ipak nije dogodilo.

U dokumentu koji objavljujemo jasno se vidi da je Čampara uputio izvještaj Ustavne komisije i zastupnicima u Skupštini KS i Vladi Kantona Sarajevo u kojem se navodi da predložene izmjene Poslovnika sa amandmanom predlagača nisu u skladu sa Ustavom Kantona i pravnim propisima.

Kada je riječ o Zakonodavno-pravnoj komisiji ona je u drugom pokušaju 21. novembra usvojila stav da postoji pravni osnov za donošenje predložene Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo sa Amandmanom predlagača Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo od 15.11.2024. godine. Na čelu i te Komisije je Aljoša Čampara. No, s obzirom da je iznad svakog zakona Ustav, jasno je da bi dalja procedura oko usvajanja izmjena Poslovnika Skupštine KS mogla završiti pred Ustavnim sudom FBiH.

Moguće je da ova tačka bude i skinuta sa sjednice Skupštine KS s obzirom da je istog dana i rasprava o Nacrtu budžeta KS za 2025. godinu, a kojoj prethodi tačka o izmjenama i dopunama Poslovnika.

U Komisiji za ustavna pitanja su osim Čampare i Muamer Bandić, Vibor Handžić (NS), Haris Zahiragić (SDA) te vanjski članovi: Minela Dacić, Elmina Čopra, Hidajeta Redžić. Bandić je i komisiju, ali i javnost upoznao s tim da su predložene izmjene Poslovnika neustavne.

Predloženim izmjenama umanjuju se i ograničavaju prava zastupnika u Skupštini KS, a pojedine mogućnosti koje su imali zastupnici na raspolaganju potpuno se izbacuju.

Kada je riječ o glasanju u Skupštini KS odluku kada će se glasati donosi predsjedavajući Skupštine KS čime se proširuju ovlaštenja predsjedavajućeg.

Također, u izmjenama Poslovnika predloženo je i “udaljenje zastupnika sa sjednice uz asistenciju”, ukoliko se odbiju sami udaljiti.

Kada je riječ o sazivanju hitne sjednice, prema izmjenama značajno se mijenjaju uslovi kada se saziva hitna sjednica i to da se može zakazati bez poznatog dnevnog reda koji se predlaže na samoj sjednici.

Mijenja se i član 83. kojim se precizira da se kvorum utvrđuje samo na početku sjednice, a da se rasprava o pojedinim tačkama dnevnog reda vrši bez obzira na broj prisutnih poslanika/zastupnika. Nerijetko se znalo desiti da u sali bude i manje od pola zastupnika Skupštine KS pa su se zastupnici tražili po hodnicima ili se sjednica prekidala ako u sali nema 18 zastupnika.

Naknadno su predlagači odustali od dijela ove izmjene, a koji se odnosi da se rasprava vrši bez obzira na broj prisutnih zastupnika.

Nekoliko amandmana na ove izmjene Poslovnika uložio je i Klub Demokratske fronte.

Iz DF-a su predložili da u slučaju kada dođe do prekida sjednice, nastavak se zakazuje za naredni dan. Ukoliko se ne može odmah utvrditi termin nastavka, onda predsjedavajući u konsultacijama sa Kolegijem Skupštine utvrđuje termin nastavka. S obzirom da se na kraju 2024. godine razmatraju tačke sa sjednice koja je počela 2023. godine, onda je sasvim opravdan ovakav amandman Kluba DF-a kako bi se postigla puna funkcionalnost Skupštine KS i bespotrebno odugovlačenje procesa.

S obzirom da su predlagači izmjena Poslovnika predložili da se ukida na pravo ispravljanja krivog navoda nakon što je izgovoren, već tek po završetku onog ko govori, iz DF-a traže da se onaj ko ispravlja krivi navod odmah dobije riječ.

Također su iz DF-a predložili izmjene člana 92. kojim se ne predviđa asistencija pri udaljenju zastupnika sa sjednice ukoliko mu je izrečena takva mjera, dok je takav prijedlog predlagača.

Predlagači su također predložili skraćenje roka za prijedlog za ministre koji dostavlja kandidat za premijera sa 12 na osam dana, a iz DF-a traže da to bude 10 dana.

DF je uložio i amandman kojim se vraća "Vladin sat", odnosno pravo zastupnika da uz obavezno prisustvo premijera i ministara mogu postavljati pitanja, kao i da mogu izraziti nezadovoljstvo odgovorom što je predloženim izmjenama predlagača eliminisano.

(NAP)