29.7.2019. 11:09
U Sarajevu je živio samo sedam godina, ali je ostavio neizbrisiv trag
Ove godine slavi se 155 godina postojanja Sarajevske pivare i to nije samo veliki jubilej za ovu kompaniju, nego i za cijelu Bosni u Hercegovinu. S Pivarom je počela industrijalizacija u našoj zemlji, a u njoj su radile generacije Bosanaca i Hercegovaca i tokom svih ovih godina nije nikada prestajala s proizvodnjom.
U okviru obilježavanja ovog jubileja Sarajevska pivara je kreirala kratke video priče koje govore ne samo o bogatoj historiji naše zemlje, već i ove renomirane kompanije.

Priče sa našeg izvora“ se sjećaju i Augustina Tina Ujevića, koji je tridesetih godina prošlog stoljeća, baš u Sarajevu napisao neke od svojih najpoznatijih zbirki poezije...

Veliki pjesnik Tin Ujević sarajevske dane najčešće je provodio u kafani „Kod Sameka” koja se nalazila tik uz „Sarajevsku pivaru” i koja je godinama bila okupljalište pjesnika, pisaca, boema... 

Manje je poznato da je ova kultna kafana u registru privrednih organizacija Okružnog privrednog suda u Sarajevu upisana kao ugostiteljska radnja bife „Pivnica” Sarajevo, i da je nastala izdvajanjem poslovne jedinice iz sastava „Sarajevske pivare”. 

Augustin Josip Ujević ju je otkrio 1930. kada je nakon izgnanstva iz Hrvatske, života siromaha u Parizu, te boemskog bivstvovanja po beogradskoj Skadarliji, stigao u Sarajevo.

Mnogi smatraju da je upravo dolazak u Sarajevo predstavljao prekretnicu u njegovom stvaralačkom radu. U kafani „Kod Sameka” napisao je neke od svojih najboljih stihova, a u Sarajevu je objavio zbirke „Ojađeno zvono” i „Auto na korzu”. 

Leti ko lišće što vir ga vije,
za let si, dušo stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena
.“

Nemirni duh ga je 1937. odveo od „Sameka” u Split, a kasnije u Zagreb gdje je i umro u novembru 1955.
 
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

VIJESTI
Source.ba-sva prava pridržana