SOURCE: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini? Da li je riječ o najvećoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ili i dalje postoje institucionalni mehanizmi koji mogu spriječiti dalje produbljivanje sukoba?

Sadiković: Ova kriza je samo logična kulminacija jedinstvenog, osmišljenog i  kontinuiranog procesa destrukcije države Bosne i Hercegovine i njenih institucija koja traje najmanje 15 godina. Cilj je zaustavljanje svih unutrašnjih i  vanjsko – političkih integrativnih procesa koji konsolidiraju BiH kao državu sa jedinstvenim političkim, pravnim i ekonomskim sistemom. Nacionalizam i antagoniziranje međuetničkih odnosa jesu sredstva konsolidacije političke moći i ekonomskih interesa pojedinaca vladajućeg režima u RS, ali to nisu primarni ciljevi. Cilj je u konačnici proizvodnja takvog društvenog i političkog stanja koje će rezultirati novim “dogovorom o državi”. A jedini mogući dogvor bi bio da Bosna i Hercegovina nije država. Prema tome, svaki potencijalni dijalog sa takvom politikom sa ciljem “deeskalacije krize” bi deligitimizirao državne, posebno pravosudne institucije i bio bi samo uvod u još veću krizu sa potencijalom sukoba koji se ne bi mogli kontrolirati. Greške iz prošlosti se ne smiju ponoviti. Najbolji primjer je tzv. strukturalni dijalog o pravosuđu koji je pod prijetnjom referendumom o nezavisnosti RS rezultirao odlaskom stranih sudija iz Suda i tužilaštva BiH. Da to nije učinjeno prije više od 10 godina izvjesno je da danas ne bi bili u ovoj krizi.  

Pravo pitanje je kako smo došli u ovu političku i institucionalnu krizu. Odgovor je dejtonskoj etničkoj institucionalizaciji državnih institucija i prekomjernoj zastupljenosti nedemokratskih konosijacijskih mehanizama odlučivanja koji nose više potencijala za proizvodnju nego za rješavanje društvenih konflikata, što je uostalom i smisao politike. Primjerna pravnog naslijeđa EU u integracijskom procesu taj isključivi model institucionalnog odlučivanja dovodi u pitanje, i to je, između ostalog, jedan od ključnih razloga otpora integracijskim procesima.

SOURCE: Trojica najviših političkih lidera Republike Srpske – Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković – nalaze se na centralnoj potjernici zbog zbog sumnje u podrivanje ustavnog poretka države. Ipak, oni se slobodno kreću i napuštaju BiH bez ikakvih posljedica. Kako komentarišete tu situaciju? Da li smatrate da postoji realna mogućnost da u skorije vrijeme budu uhapšeni?

Sadiković: Sudske odluke su pravne, autoritativne i obavezujuće, a ne simboličke. Ako se od Banja Luke do Prijedora krećete pod pratnjom 50 teško naoružanih policajaca ja to ne bih nazvao slobodom kretanja. Razumljivo je da kod građana ovo stanje proizvodi frustracije, ali potrebno je i razumijevanje specifičnog konteksta. Na kraju će osumnjičeni biti privedeni ili će utočište naći u inostranstvu, što bi po meni bilo najbolje rješenje. Nisam kompetentan da ulazim u operativivnu stranu izvršenja sudskog naloga, ali ovako stanje ne smije trajati predugo.

SOURCE: Kakvu ulogu u aktuelnim dešavanjima ima međunarodna zajednica? Da li je njihov odgovor dovoljno odlučan i usklađen, ili su postojeće mjere prema političkim akterima poput Dodika nedovoljne?

Sadiković: Iz naše lokalne perspektive mnogima djeluje da reakcija međunarodne zajednice nije dovoljna. Potpunu usklađenost odgovora zbog različitih interesa je teško očekivati. Važno je da su za nas svi relevantni međunarodni akteri jasni i nedvosmisleni u pogledu podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Podrška suverenitetu podrazumijeva podršku odlukama institucija BiH, odnosno Suda BiH. Ta poruka je jasno upućena režimu Aleksandra Vučića. 

Ne znam ko su politički savjetnici Milorada Dodika, ali su ga očigledno pogrešno savjetovali. Očigledno su intelektualno potkapacitirani da objektivno sagledaju širi međunarodni kontekst i mogućnosti realizacije separatističkih ciljeva. Sve što je uradio, od uvjeranja da će ruski tenkovi biti na Dunavu za mjesec dana nakon početka agresije na Ukrajinu, kalkulacije da će snishodljivim i samoponižavajućm pristupom novoj administraciji u SAD dobiti podršku za svoje planove, do nasilnog protjerivanja njemačke ministrice, je najblaže rečeno politički neracionalno. Njegova politička karijera je završena, pitanje je samo štete koju će proizvesti po entitet RS i državu.

SOURCE: Evropski lideri sve češće naglašavaju važnost očuvanja teritorijalnog integriteta BiH. U kojoj mjeri trenutna kriza usporava evropski put BiH i koliko su realne šanse da zemlja u dogledno vrijeme ispuni potrebne reforme?

Sadiković: Evropski put je nesporan kao strateški vanjsko – politički cilj i interes države BIH. Međutim, u ovim okolnostima je od sekundarne važnosti. To je dobro primjetio član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Zaštita ustavnog poretka je apsolutni prioritet, a isključivanje SNSD-a iz vlasti na državnom nivou imperativ političke stabilizacije, a potom svakako i nastavka reformskih procesa.  
 
SOURCE: Kako vidite razvoj situacije u narednim mjesecima? Da li očekujete eskalaciju tenzija, nastavak blokade institucija ili, s druge strane, povratak dijalogu i političkoj stabilizaciji?

Sadiković: Ove godine se obilježava 30 godina od potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo je zapravo i test negove održivosti. Odovornost je i domaćih institucija, ali i međunarodne zajednice, da sačuvamo mir, ali i načelo vladavine prava. Bez vladavine prava mir nikada nije siguran. 

(Aldin Barimac)