Vanredna sjednica na kojoj bi se trebalo razgovarati o ovoj temi će biti početkom februara. U obrazloženju se navodi da se desilo najveće povećanje neto plaće u Evropi sa 619 na 1.000 KM, što automatski znači i povećanje doprinosa.

- S obzirom na to da povećanje minimalne plaće za 61,55 posto nije pratila fiskalna reforma ili smanjenje poreza i doprinosa to će sva povećanja biti izvršena na teret poslodavaca pa je njihov trošak po jednoj isplaćenoj minimalnoj plaći zbog povećanja jedne minimalne plaće povećan za 681,76 KM ili iskazano u procentima za 64,67 posto. O ozbiljnosti i težini ovog problema posebno treba imati u vidu da je u 2024. godini 270.000 radnika primalo plaću manju od 1.000 KM - piše u obrazloženju.

Pojašnjava se da će trošak poslodavaca biti povećan za 681,76 KM, što će dovesti do otpuštanja radnika i nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obaveza.

-  Kako bi se sve ove i druge negative posljedice ublažile i u cilju olakšanja i rasterećenja poslovanja privrede te distribuciju tereta i na korisnike javnih prihoda nužno je hitno izvršiti izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak na način da se predlaže da se u Zakonu o doprinosima ukinu doprinosi na teret poslodavca od 10,5 posto a u Zakonu o porezu na dohodak da se poveća neoporezivi lični odbitak sa 300 na 600 KM. Ovdje treba ukazati i to da doprinos na teret poslodavca od šest posto ne ulazi u invalidsko penzioni staž radnika, dok se ovaj doprinos za PIO od šest posto kod vlasnika obrta uključuje u invalidsko penzioni staž pa bi prihvatanjem predloženih izmjena Zakona o doprinosima bila otklonjena ova devijantna i diskriminatorska situacija - ističu zastupnici.

Mišljenja su da na ovaj način neće doći do smanjenja javnih prihoda.

- S druge strane trošak poslodavca i pored ukidanja doprinosa od 10,5 posto će u 2025. u odnosu na 2024. godinu porasti će za 517,75 KM ili za 49,11 posto po jednoj novoj minimalnoj plaći - pojasnili su.