Uvjerljivo najviše sankcija odnosi se na Bosnu i Hercegovinu (BiH) – 177.

Slijede Srbija (80), Kosovo (60), Sjeverna Makedonija (46), Albanija (23) i Crna Gora (11). Jedna kaznena mjera odnosi se na osobu iz Hrvatske.

Primarni cilj

Riječ je o sankcijama Kancelarije za kontrolu strane imovine Misistarstva finansija SAD (OFAC) i sankcije koje je State Department izrekao od 2017. do 2024. godine.

John Smit, bivši direktor OFAC-a, kaže da je primarni cilj američkih sankcija "da se spriječe i zaustave određene zabrinjavajuće aktivnosti i da pojedinci promijene svoje ponašanje".

Dodaje da je važno napomenuti da većina američkih sankcija, uključujući i one za Zapadni Balkan, nisu usmerene na čitave države već na pojedince i organizacije.

SAD su sankcije za Zapadni Balkan uglavnom izricale u dva vremenska perioda. Između 2001. i 2004. godine uvođene su zbog ratnih zločina, destabilizacije zemalja i ugrožavanja mira poslije raspada Jugoslavije.

Nakon dužeg perioda sa po tek nekoliko sankcija godišnje, te spoljnopolitičke mere ponovo su postale aktuelne od 2021. godine, a uglavnom se odnose na korupciju, ugrožavanje mira i stabilnosti, te na invaziju Rusije na Ukrajinu.

Između ostalih, u prethodne četiri godine su sankcionirani brojni visoki zvaničnici, kao što su predsjednik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, ministri u Vladi Srbije Aleksandar Vulin i Nenad Popović, bivši premijer Sjeverne Makedonije Nikola Gruevski, nekadašnji predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, te bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

Prijetnja sigurnosti

Još od ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije, predsjednici SAD svake godine obnavljaju vanredno stanje za područje Zapadnog Balkana, što olakšava održavanje starih i uvođenje novih sankcija.

Sankcije se također izriču iz razloga koji su prijetnja za nacionalnu sigurnost SAD, na osnovu zakonskih akata ili predsjedničkih uredbi.

Većinu sankcija izrekao je OFAC – 341 – i one su razvrstane po različitim listama.

Najbrojnija je lista „Balkans“ sa 152 osobe i 16 kompanija i organizacija.

Između ostalih, na njoj se nalaze ratni zločinci Radovan Karadžić, Veselin Šljivančanin, Milan Martić i Ratko Mladić, članovi porodice Slobodana Miloševića, ali i organizacije kao što su Četnički ravnogorski pokret i Oslobodilačka vojska Kosova.

Sve sankcije na listi „Balkans“ – osim Miloradu Dodiku – izrečene su u periodu 2001-2004. godine.

Dodik je prvi put sankcioniran u januaru 2017. zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma, a bio je i prvi zvaničnik iz BiH sankcionisan na osnovu uredbe „EO 14033“, u januaru 2022.

Tada su kao razlozi navedeni podrivanje institucija BiH, rad na kreiranju paralelnih institucija u RS, koruptivne aktivnosti, te etno-nacionalistička retorika.

Uključujući Dodika, na OFAC-ovoj listi „EO 14033“ nalazi se ukupno 76 fizičkih i pravnih lica, uglavnom iz BiH – i uglavnom Dodikovih saradnika i članova porodice.

Među njima su članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Dodikova djeca Igor i Gorica, kao i niz osoba i kompanija sa kojima su povezani, prenosi Danas.

Sankcije na toj listi uvođene su na osnovu istoimene izvršne uredbe, kojom je u junu 2021. tadašnji predsjednik SAD Joe Biden, proširio ovlaštenja za sankcioniranje na Zapadnom Balkanu.

Osim ugrožavanja stabilnosti i mirovnih sporazuma, kao potencijalni povod za američke kaznene mjere prvi put je navedena rasprostranjena korupcija.