Godine 2018. tokom Trumpovog prvog mandata Marocco je bio visoki politički zvaničnik sa zadatkom da promovira stabilnost u područjima s oružanim sukobima. Tog ljeta je bio na dvosedmičnom putovanju na Balkan, posjetivši nekoliko istočnoevropskih zemalja u nastojanju da se "suprotstavi nasilnom ekstremizmu" i "ojača međureligijski dijalog", piše istraživački portal ProPublica.

U to vrijeme, SAD je, kako navode, pokušavao da održi krhki mirovni sporazum koji su pomogli u posredovanju dvije decenije ranije u regionu. Balkan, ističe se u tekstu, još živi u sjeni bosanskog rata, sukoba iz 1990-ih između različitih etnoreligijskih grupa u regionu koji je doveo do smrti otprilike 100.000 ljudi, uključujući hiljade bošnjačkih civila koje su masakrirale srpske snage.

Kako bi se izbjeglo ugrožavanje tako delikatnih međunarodnih odnosa, američki diplomatski rad je pažljivo regulisan, čak i do toga s kim se susreću američki zvaničnici - i s kim bi trebali izbjegavati da se sastanu, poput političara pod sankcijama ministarstva finansija za korupciju ili ratnih zločina, piše portal.

- Međutim, tokom posjete Balkanu 2018. godine Marocco se tajno sastao sa zvaničnicima za koje je američka vlada utvrdila da su zabranjeni bez najviših nivoa odobrenja: etnonacionalističkim separatističkim vođama bosanskih Srba. Ti političari su godinama radili na tome da prkose ustavu svoje zemlje i potkopaju mirovni sporazum koji podržava Amerika u nastojanju da promovišu državu bosanskih Srba - navodi se u tekstu.

Među prisutnima je, prema riječima jednog od zvaničnika, bio i Milorad Dodik. Dodik je u to vrijeme bio pod američkim sankcijama Trumpove administracije jer je aktivno opstruirao američke napore da spriječe još krvoprolića.

Dodik je, podsjeća ProPublica, od tada sebe nazvao "proruskim, antizapadnim i antiameričkim" na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i trenutno je pod novim sankcijama zbog optužbi za korupciju. On je također obećao da će razbiti zemlju umjesto da dozvoli Sjedinjenim Državama da je ujedine.

Navode i da je Maureen Cormack, tadašnja američka ambasadorica u Bosni i Hercegovini, otkrila da je sastanak održan i na kraju posjete se suočila s Maroccom u ambasadi. Marocco je u početku odbio komentarisati, rekao je zvaničnik za portal, prije nego što je konačno priznao taj susret. Cormack je bila bijesna i uputila je oštar ukor, rekao je zvaničnik. Cormack nije odgovorila na ponovljene zahtjeve za komentar.

Marocco je ubrzo napustio zemlju. Godinu kasnije, više nije radio u State Departmentu.

- Nije poznato o čemu je razgovarao sa separatistima u Bosni i Hercegovini. No, sam sastanak je pružio legitimitet političarima krajnje desnice koji se zalažu za kršćansku državu i potkopao američku vanjsku politiku - rekli su stručnjaci i zvaničnici.

- Pojačao je čitavu političku liniju koja je suprotna onome što SAD pokušava učiniti, a to je podrška mirovnom sporazumu - rekao je jedan američki zvaničnik za ProPublicu.

Nakon rada u State Departmentu, Trumpova administracija poslala je Marocca na viši položaj u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), gdje je pokušao odgoditi ili zaustaviti desetke programa – uključujući one koji su koristili jedinstvenoj vladi Bosne i Hercegovine – i preoblikovati agenciju kako bi je bolje uskladio sa svojom verzijom američke vanjske politike. Taj plan je, kažu bivše kolege za ProPublicu, bio izrazito militaristički i kršćansko-nacionalistički. Pritužbe na Marocca toliko su uznemirile čelnike agencije da su mu značajno smanjili dužnosti u posljednjim mjesecima administracije.

U tekstu se ističe da turbulentni mandat Marocca za vrijeme posljednje Trumpove administracije baca svjetlo na njegove trenutne napore da uništi američki sistem vanjske pomoći iznutra. Sadašnji i bivši zvaničnici to vide kao kampanju odmazde protiv onih koji su se protivili njegovom ranijem radu, kao i priliku da ispuni svoju najkontroverzniju politiku tako što će izbaciti birokrate koji mu se nađu na putu.

Marocco je sada direktor za vanjsku pomoć u State Departmentu i dobio je ovlasti zamjenika administratora USAID-a – pomažući u vođenju dvije agencije koje su ga prethodno odbile. I za razliku od prošlog puta, Marocco je sada odgovaran samo nekolicini ljudi u izvršnoj vlasti, osim samog Trumpa, navodi se u tekstu.

- Neposredno nakon inauguracije prošlog mjeseca, Marocco je izradio naredbu o zatvaranju svih programa USAID-a i zamrzavanju strane pomoći. On je predvodio napore da se gotovo svo osoblje agencije stavi na administrativni odmor, iako su sudovi privremeno ukinuli mnoge od njih. Većina rada USAID-a nije nastavljena, prema intervjuima sa desecima vladinih službenika i nevladinih organizacija - ističe se u tekstu.

Marocco i State Department, kako se dodaje, nisu odgovorili na detaljnu listu pitanja o sastanku ili njegovim stavovima. Ni Dodik nije odgovorio.

Maroccov sastanak nije bio jedini diplomatski promašaj u njegovoj burnoj karijeri dodaje se.

- Tokom putovanja u Srbiju, svojevoljno je pozvao predsjednika te zemlje Aleksandra Vučića da posjeti Srebrenicu, gdje je tokom genocida u Bosni i Hercegovini ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, tvrde dvojica zvaničnika upoznatih sa tim. Taj poziv smatran je krajnje neprikladnim - paravojne jedinice bosanskih Srba i srpske paravojne snage su masakrirale ljude koji su tamo sahranjeni. Taj poziv nije odobrio američki ambasador - ističe se u tekstu.

Zvaničnici su rekli za ProPublicu i da je Marocco doveo u pitanje da li USAID treba da finansira programe za borbu protiv rasističkog nacionalizma i govora mržnje u inostranstvu, pri čemu je istaknut još jedan slučaj u vezi sa BiH.

- U internoj depeši dostavljenoj čelnicima USAID-a, njegove bivše kolege su optužile Marocca da pokušava uskratiti sredstva koja je odobrio Kongres za većinu programa podrške demokratiji i poštenim izborima u Bosni i Hercegovini, želeći preusmjeriti taj novac na rješavanje islamskog ekstremizma. Diplomate su rekle da su njegovi napori potkopali strateške interese Sjedinjenih Država u regionu i, dajući prednost jednoj religiji u odnosu na drugu, vjerovatno su bili u suprotnosti s klauzulom o vjerskoj slobodi u ustavu, navodi se u depeši. Naglašeno je da je postojala zabrinutost da se time pogoršaju odnosi u BiH - ističe se.

Maroccovo kratko vrijeme u USAID-u bilo je posljednje u nizu od četiri posla u četiri agencije, uključujući Pentagon i Ministarstvo trgovine. On je viđen unutar američkog Kapitola tokom pobune 6. januara 2021, prema snimcima. Nije optužen i nije odgovorio na višestruke zahtjeve za komentar o njegovoj ulozi tog dana.

Stručnjaci u vladi i van nje sada smatraju da Marocco uglavnom sam orkestrira politiku vanjske pomoći nove Trumpove administracije. Njegov službeni položaj je direktor za vanjsku pomoć u State Departmentu, a jedan zvaničnik je primijetio da je on trenutno "najvažnija osoba u State Departmentu".