Presudu, koja je nepravomoćna, izrekla je sutkinja Sena Uzunović.

Ona je, obrazlažući presudu, kazala da u odnosu na Miloša Lukića nisu dokazani navodi optužnice, odnosno da nije dokazano da je počinio krivično djelo.

- Iz provedenih dokaza nije evidentno da je on u tom periodu obavljao funkciju direktora Službenog glasnika RS-a - kazala je sutkinja, pojasnivši da je uvidom u registraciju Okružnog suda u Banjoj Luci tek 14. jula upisana promjena odgovorne osobe, odnosno razrješenje Milke Devušić i imenovanje Lukića.

- Dakle, nije imao svojstvo v. d. direktora na taj datum već je to bila Devušić. Iako se 9. jula Lukić ponašao kao v. d. direktor, on nije imao to svojstvo jer se ona stiče upisom u registar a ne imenovanjem u Vladi RS-a - pojasnila je sutkinja. 

Također, u obrazloženju je navela da obrazac koji je potpisao Lukić (interni obrazac u Službenom listu), nije uvjet za objavljivanje odluke, već je to ukaz koji je potpisao Dodik.

Sutkinja je kazala da iako je evidentno da u slučaju Lukića ima elementa drugog krivičnog djela, Sud nije mogao izvršiti izmjene pravnih navoda i prekoračiti otpužnicu.

Sutkinja je potom obrazložila odluku u odnosu na Milorada Dodika. Osvrnula se na navode odbrane kako "Christian Schmidt nije legalno izabran i da nema legitimitet te da mu aneks X Dejtonskog sporazuma ne daje ovlaštenja". Sutkinja je kazala da su ove tvrdnje neosnovane te da je odgovor na ova pravna pitanja dao Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava u nekoliko navrata.

Kada su u pitanju navodi da odluka Christiana Schmidta nije objavljena uSlužbenom listu i da nije stupila na snagu kad je Dodik potpiao ukaz, sutkinja je kazala da su ti navodi tačni, ali samo za zakone koje je donijela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Obrzložila je da niži članovi vlasti kao i OHR ovo mogu koristiti kao preporuku, alli ne i kao obavezu.

Visoki predstavnik, navela je dalje, tokom donošenja odluke obavezan je javno je objaviti, što on i čini na stranici OHR-a s datumom stupanja na snagu.

- Objavom je navedeno da odluke stupaju na snagu odmah, odnosno da su odluke stupile na snagu 2. jula - pojasnila je Uzunović.

Kada su u pitanju tvrdnje odbrane da je Dodik bio obaezan potpisati ukaz i da ga na to obavezuje ustav RS-a, sutkinja je kazala da ove navode opovrgavaju izvedeni dokazi.

Pojasnila je da je Ustavom on dužan proglasiti zakone sedam dana nakon odluke NSRS-a, ali i da u tom roku može tražiti od NSRS-a ponovno odlučivanje.

On je dužan da proglasi samo one zakone koji su bili na ponovnom odlučivanju.

- Dakle, bio je obavezan, imajući u vidu odluke visokog predstavnika, usvojene zakone u NSRS-u vratiti na ponovno odlučivanje. Nije bio obavezan ni prema Ustavu RS-a potpisati ukaze - kazala je Uzunović.

Što se tiče obrazloženja za donošenje mjera zabrane, sutkinja je kazala da postoji opasnost da bi Dodik dalje vršenje dužnosti iskoristio za ponovno izvršenje krivičnog djela, a što i najavljuje.
Nakraju je kazala da je Dodik dužan platiti troškove postupka u iznosu od 500 maraka, dok je Lukić oslobođen troškova.