“Realnost je jasna – Bosna i Hercegovina je suverena država, a odluke RS-a nemaju pravnu snagu iznad Ustava i zakona BiH. Ovo nije prvi pokušaj podrivanja pravnog poretka, ali svaki od njih završava isto – pravna država pobjeđuje.  Ovakvi jednostrani potezi ne samo da su neustavni, već i produbljuju ekonomske probleme RS-a. Politička retorika ne plaća dugove, ne puni budžet i ne rješava finansijsku krizu u koju je vlast RS-a sama uvela svoj entitet. Dok vlast RS-a nastavlja s narativom o povlačenju iz institucija BiH, sa finansijskog aspekta stvarnost je sasvim drugačija – u narednom periodu dospijevaju ogromne finansijske obaveze, a budžetski pritisak raste. Obveznice izdate na Londonskoj i Bečkoj berzi dolaze na naplatu, dok su mogućnosti novog zaduživanja sve neizvjesnije. Kako će vlasti osigurati sredstva za otplatu dugova u kontekstu globalnih tržišnih neizvjesnosti i potencijalno nepovoljnih uslova refinansiranja? Esklacija političkih tenzija dodatno otežava pregovore o novim finansijskim aranžmanima, a RS se sve više suočava s fiskalnom nesigurnošću”, naveo je Hasanović.

Dodaje kako smo “,svjedoci smo paradoksa – poziva vlasti iz RS-a, kojima nastavljaju s retorikom o povlačenju zaposlenika iz određenih institucija osne i Hercegovine, postavljajući pitanje kako planiraju upravljati finansijskim obavezama u situaciji gdje bi takvi potezi mogli dodatno narušiti fiskalnu stabilnost entiteta”.

“Važno je naglasiti da državni službenici i namještenici nisu predstavnici entiteta, već službenici države Bosne i Hercegovine, koji osiguravaju njeno funkcionisanje i suverenitet. Ako se zaista desi situacija da napuste institucije, njihova mjesta neće ostati upražnjena – zamijenit će ih novi, stručni i neopterećeni ljudi, posvećeni jačanju države, a ne njenom sabotiranju, dok će oni koji su otišli ostati samo fusnota u historiji političkih avantura bez rezultata”, ističe

Ko finansira institucije BiH?

Institucije BiH su institucije svih građana naše države, a ne pojedinačnih entiteta, naglašava zamjenik ministra finansija BiH.

“Njihovo finansiranje je ustavna i zakonska obaveza, a ne politička odluka. Nijedan entitet ne može jednostrano odlučivati o sudbini tih sredstava, niti usmjeravati novac koji pripada svim građanima. Naime, naplata i raspodjela prihoda po osnovu indirektnih poreza navedena je u Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, a nakanado je precizirana i Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda BiH. Na osnovu navedenih zakona ističem sljedeće: “Uprava obezbjeđuje da stanje na jedinstvenom računu sadrži neophodni minimum potreban da joj omogući da izmiri sve obaveze koje se odnose na indirektne poreze koje naplaćuje, te da se podjele prema državnom budžetu i budžetima entiteta i Distrikta vrše redovno u skladu sa sljedećim:

a) da se iznos koji se prenosi državnom budžetu zasniva na iznosu u državnom budžetu za tekuću godinu. (Ovaj iznos, koji se definira se u Globalnom okviru fiskalnog bilansa politika u BiH za 2025. godinu, ali i za prethodnu godinu, iznosi 1,020,500,000 KM.)

b) da se dio preostalog iznosa koji se prenosi Federaciji BiH i RS-u utvrđuje na osnovu njihovog udjela u krajnjoj potrošnji prikazanog u prijavama PDV-a.

c) da se dio koji je potreban za finansiranje obaveza vanjskog duga oduzme od udjela FBiH, RS i Distrikta, te da se direktno uplaćuje u budžet institucija Bosne i Hercegovine.“

Budući da je već pokrenuta ova rasprava, činjenično stanje je da Federacija BiH, iako prikupi najveći dio sredstava, dobija znatno manje u raspodjeli. Uzmemo li u obzir da je apsolutni nesrazmjer u raspodjeli indirektnih poreza, te da kako sam već naveo Federacija prikupi daleko više nego što joj se raspodijeli, jasno je da većinu zaposlenika na državnom nivou, bez obzira na nacionalnu pripadnost, u najvećoj mjeri finansira upravo Federacija BiH, a ne RS”, naveo je Hasanović.

Kao eklatantan primjer “nepravedne raspodjele” navodi sredstva od putarina, koja iznose oko 650 miliona KM i stoje neiskorištena zbog nedostatka konsenzusa o njihovoj raspodjeli.

“Naglašavam da Federacija BiH doprinosi sa 560 miliona KM od tih sredstava, ali zbog trenutne raspodjele, FBiH dobija samo 59-60% od preostalog iznosa nakon što se 10% ostavi za poravnanje. Ostatak sredstava se dijeli tako da Federaciji pripada 59-60%, što iznosi oko 435 miliona KM, te samim tim praktično finansira RS i Brčko Distrikt. Još jedan drastičan primjer dispariteta jeste činjenica da se 90% sredstava od akciza na uvoz robe prikupi na teritoriji FBiH, dok se preostalih 10% prikupi u RS, ali se uprkos tome sredstva i dalje raspodjeljuju na način koji ne odražava realan doprinos. Umjesto pogrešnih interpretacija, pozivam da se posvetimo konkretnim ekonomskim izazovima koji su od stvarnog značaja za građane. Bosna i Hercegovina treba stabilne institucije, a ne politizaciju finansijskog sistema. Stabilnost finansijskog sistema i poštivanje zakonskih okvira moraju biti prioritet svih nas koji obnašamo odgovorne funkcije. Politička retorika ne smije ugrožavati funkcionisanje institucija i ekonomske tokove koji su ključni za budućnost svih građana. Smatram da je zaista suvišno govoriti o tome da bilo koji entitet izdvaja novac, odnosno finansira institucije BiH, jer ta sredstva pripadaju državi prije nego što uopšte budu raspodijeljena” kazao je.

Javni dug RS raste

Prema informacijama koje Ministarstvo finansija i trezora BiH kvartalno objavljuje na svojoj web stranici (Kvartalni pregled duga Bosne i Hercegovine), RS bilježi značajan rast javnog duga u posljednjih nekoliko godina. Unutrašnji dug RS-a je od 2019. do 2023. porastao s 1,97 milijardi KM na 2,59 milijardi KM, dok je u prvom kvartalu 2024. dosegao 2,63 milijarde KM.

“Ovaj rast ukazuje na povećane potrebe entitetske vlade za zaduživanjem unutar zemlje. Vanjski dug RS-a također je oscilirao, s 3,41 milijarde KM u 2019. na 3,66 milijardi KM u 2023. godini. U prvom kvartalu 2024. iznosio je 3,69 milijardi KM, u drugom kvartalu blago opao na 3,61 milijardu, dok je u trećem kvartalu porastao na 3,93 milijarde KM. Ova dinamika sugerira da RS povremeno vraća dugove, ali se i dalje oslanja na nova zaduženja. Ukupni javni dug RS-a (unutrašnji + vanjski) porastao je sa 5,38 milijardi KM u 2019. na 6,25 milijardi KM u 2023. godini. U 2024. godini nastavlja se trend rasta, pa je u prvom kvartalu iznosio 6,33 milijarde KM, a u trećem kvartalu dostigao 6,56 milijardi KM. Ovi podaci pokazuju da se RS sve više oslanja na dug kao način finansiranja svojih budžetskih potreba. Ovakav nivo zaduženja postavlja pitanje fiskalne održivosti, naročito ako se uzme u obzir politička situacija i potencijalni rizici za stabilnost finansijskog sistema RS-a. Dugoročno, ako se trend rasta nastavi, entitet bi mogao imati problema s otplatom obaveza, posebno ako se suoči s nepovoljnim ekonomskim okolnostima ili padom prihoda od poreza”, upozorio je.

Pročitajte još👉 Finansijski podaci loši: Kako će MUP RS plaćati “300 policajaca” iz SIPA-e?

Budžet BiH 2025: “Ko podržava jačanje državnih institucija?

Iako vlast RS-a priča o smanjenju nadležnosti institucija BiH, činjenice, kaže Hasanović, pokazuju drugačije.

“Ako pogledamo konkretne podatke, vidimo da su institucije poput Ustavnog suda BiH dobile povećanje od 1,25 miliona KM ili 13%, Tužilaštvo BiH 1,55 miliona KM ili 7%, dok je Sud BiH dobio čak 15% više sredstava, pri čemu se značajan dio tog povećanja odnosi na troškove pravnih usluga. Granična policija BiH dobila je dodatnih 6,7 miliona KM, dok je budžet Visokog sudskog i tužilačkog vijeća povećan za 34%, uključujući kapitalne investicije za „nadogradnju pravosudnog sistema“. S druge strane, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) dobila je povećanje od 4,48 miliona KM, pri čemu se skoro 3 miliona odnosi na višegodišnje kapitalne projekte, poput nabavke specijalizovanih vozila i izgradnje sjedišta agencije. Ono što je posebno indikativno jeste da su upravo predstavnici iz RS u državnim institucijama podržali ova povećanja, iako istovremeno najavljuju smanjenje nadležnosti ovih organa na prostoru RS. Dakle, dok u javnosti promovišu narativ o jačanju entitetske autonomije, istovremeno budžetom podržavaju jačanje institucija na nivou BiH”, naveo je.

S druge strane, budžet je smanjen za određene institucije, uključujući Upravu za indirektno oporezivanje (-18,66 mil KM), Ministarstvo sigurnosti (-915.999 mil KM), Kancelarija za veterinarstvo (-2.046.000 mil KM) i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja (-911.111 mil KM).

“Ova selektivna budžetska politika dodatno osnažuje argument o neprincipijelnosti politike SNSD-a na državnom nivou. Dok se značajna sredstva ulažu u institucije koje su predmet političkih napada iz RS-a, istovremeno dolazi do smanjenja budžeta za Upravu za indirektno oporezivanje, dok Granična policija i OSA, institucije koje su često tema političkih rasprava, dobijaju značajna povećanja. Još jedan pokazatelj dvostrukih standarda jeste planirano zapošljavanje u 2025. godini. Ministarstvo odbrane planira 759 novih zaposlenih, Granična policija 150, SIPA 30, a Visoko sudsko i tužilačko vijeće dodatnih 9 osoba. Dakle, uprkos narativu o slabljenju države, upravo predstavnici RS u vlasti na nivou BiH podržavaju budžet koji predviđa povećanje broja zaposlenih u institucijama koje oni sami nazivaju „nepoželjnim“. Ovo su samo neke odrednice budžeta koje izdvajam, ali mislim da je jasno da u trenutku finansijske nestabilnosti manjeg bh. entiteta, vlast RS-a nema nikakav problem sa odobravanjem povećanja sredstava za kapitalne projekte i nova zaposlenja u institucijama BiH. Ovo pokazuje da se politička retorika o povlačenju nadležnosti koristi isključivo u dnevnopolitičke svrhe, dok u praksi ne postoji nikakva stvarna namjera da se uticaj tih institucija zaista smanji”, istakao je Hasanović i poručuje:

“Politička avantura košta, ali cijenu plaćaju građani. Vrijeme je za odgovornost, a ne za neodgovorne odluke.”