Prema njegovim riječima, riječ je o apsurdnom i pravno neutemeljenom potezu.

- Odluka da se ministrica Lurman proglasi nepoželjnom osobom je čista besmislica. To je isključivo nadležnost države, a nikako nižeg nivoa vlasti poput entiteta. Samo država, uz jasne kriterije i razloge, može donijeti takvu odluku - istakao je Makarević.

Dodaje da se iza ovog čina krije više političkih motiva.

- Ana Lurman dolazi iz stranke Zelenih, čija predsjednica – istovremeno i ministrica vanjskih poslova Njemačke – već dugo otvoreno i odlučno kritikuje politiku Milorada Dodika i vlasti RS-a. Ovdje je očigledno riječ i o "otvorenim računima" iz prošlosti - smatra on.

Neuspjeli pokušaj reciprociteta

Prema njegovom mišljenju, pokušaj proglašenja ministrice nepoželjnom osobom predstavlja i neuspjeli pokušaj reciprociteta. Vlasti RS-a ovim pokušavaju pokazati neku vrstu "odgovora" na sankcije, ali i uzdići entitet na nivo države. To, međutim, ne koristi nikome – ni RS-u, ni samom Dodiku. Radi se o potezu bez pravnog efekta, ali s jasnim političkim motivima, ocjena je Makarevića.

Smatra da je potez bio ishitren i da je vjerovatno uslijedio kao reakcija na najavu da bi se ministrica Lurman mogla sastati s predstavnicima opozicije u RS-u.

- Vjerovatno su time htjeli pokazati da je nepoželjna, a sve s ciljem da ponovo demonstriraju ideju da je RS neka vrsta države. Međutim, međunarodno to nema nikakvu snagu – naglašava.

Na pitanje da li bi sankcije Njemačke i Austrije Miloradu Dodiku mogle označiti početak ozbiljnijeg zaokreta Evropske unije prema dešavanjima u BiH, Makarević upozorava da EU nije homogena cjelina.

- Unutar EU postoji velika politička diversifikacija. Sankcije koje su uvele Njemačka i Austrija ne znače da će i ostale članice slijediti njihov primjer. Imamo, recimo, Mađarsku - koja se otvoreno protivi takvim mjerama“, pojašnjava.

Ipak, otkriva da se razmatraju novi potezi i u drugim zemljama.

- Prema informacijama koje sam dobio preko njemačkih kanala, najmanje dvije zemlje trenutno razmatraju uvođenje sankcija. Radi se o Velikoj Britaniji i Švedskoj. Velika Britanija je već u aprilu 2022. sankcionisala Željku Cvijanović i Milorada Dodika, sada se radi na njihovom proširenju - naveo je Makarević.

Ulaganje u BiH

Na pitanje da li strani investitori odustaju od ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u ovakvim okolnostima Makarević je istakao da je kapital kao poplašena srna: kada namiriše i najmanju opasnost, bježi.

- Postoji velika opasnost da imamo problema u tom pravcu. Međutim, tu smo da uvjerimo ljude koji su ukazali povjerenje u Bosnu i Hercegovinu. 73 privredna subjekta koji su uložili 10 milijardi maraka u ovu zemlju vrlo dobro znaju zašto su to uradili. Oni prave dobit ovoj zemlji. Bosna i Hercegovina je plodno investicijsko tlo, bez obzira na ove igrokaze koje imamo - istakao je.

Kad su u pitanju nove američke carine, Makarević navodi da bi Bosna i Hercegovina mogla imati problema u određenim segmentima namjenske industrije, ali da će vrijeme pokazati koliko je sve to bilo štetno.

(Sead M.)