Izložbu su otvorili historičar dr. Oto Luthar i te nekadašnji Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, Amor Mašović. Na otvaranju izložbe, u zajedničkoj organizaciji Memorijalnog centra i Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, govorila je i pomoćnica direktora Memorijalnog centra, gospođa Amra Begić.

Izložba predstavlja životne priče 15 svjedoka genocida – kroz video snimke, tekstualne prikaze i lične predmete koji su sačuvani iz vremena rata. Svjedočenja su nastajala više od godinu i po dana kroz pažljivo i etički odgovorno istraživanje.

Tim Memorijalnog centra Srebrenica, koji ima bogato iskustvo u radu sa preživjelima genocida, snimio je dvosatne intervjue sa svakim svjedokom, a zatim ih prilagodio u sažete video forme trajanja do pet minuta, koje su dostupne posjetiocima izložbe.

„U tim sažecima pokušali smo obuhvatiti različite aspekte genocida u Srebrenici – od vrlo intimnih sjećanja na gubitak najbližih, do svjedočenja o širem kontekstu priprema za genocid koji su započeli već zločinima u Prijedoru, tokom ljeta 1992. godine“, pojasnila je Ela Porić, koordinatorica memorijalnog programa '8372 živih svjećanja'.

Kako je dodala, izložba je koncipirana tako da bude razumljiva i onima koji o ratu u BiH znaju malo ili ništa.

Kroz video, tekstualne i prostorne prikaze, izložba približava posjetiocima razumijevanje šireg historijskog, društvenog i političkog konteksta.

Muftija Islamske zajednice u Sloveniji, mr. Nevzet Porić, naglasio je da program ima dvostruku misiju: „Prvo, da prenesemo poruku o Srebrenici na mlade. Drugo, da istaknemo odnos i povezanost Slovenije s mjestom najtežeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.“

On je istakao i važnost dosljednog i istinitog predstavljanja historije: „Slovenija je, kada govorimo o priznavanju genocida u Srebrenici, uvijek na strani dokazanih činjenica. Na strani onih koji se bore protiv relativizacije i poricanja.“

Amra Begić Fazlić, pomoćnica direktora Memorijalnog centra Srebrenica, izložbu u Ljubljani opisala je kao „mali, ali snažan korak u procesu izgradnje kolektivne svijesti o genocidu u Srebrenici.

Ona nas motivira da se sjećamo prošlosti i borimo za svijet bez nasilja i mržnje.“

Kada govorimo o istraživanju zločina, razvoju obrazovnih aktivnosti i brojnim drugim djelatnostima, Memorijalni centar Srebrenica je u posljednjih pet godina prošao kroz potpunu transformaciju i postao prepoznatljivo središte na području muzeologije i historiografije.

Saradnju ostvaruju sa brojnim najvažnijim institucijama iz cijelog svijeta i zahvaljujući brojnim partnerima postali su institucija koja ni po čemu ne zaostaje za najvećim memorijalnim centrima u razvijenom svijetu. Najavila je i pripremu tri velike izložbe koje će obilježiti tri decenije od genocida u Srebrenici.

„Rezolucija Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici naglašava ulogu obrazovnih institucija u borbi protiv negiranja genocida, stoga memorijalni centar razvija niz alata koji će pomoći nastavnicima i drugima u obrazovnom sistemu da objasne najteže zločine protiv čovječnosti i olakšaju približavanje ovih tema mladima, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i širom svijeta“, istakla je Begić.

Izložba, koja je prvobitno bila planirana u Muzeju savremene i novije historije Slovenije, pobudila je interes šire javnosti.

Jedini razlog za njeno premiještanje bio je konačni prijedlog muzeja da se izostavi prvi dio uvodnog panoa. Izostavljanje uvodnog konteksta ni na koji način ne može biti dio priznatih muzeoloških principa i stručnih procedura.

Premještanje izložbe u prostorije Muslimanskog kulturnog centra bilo je, prema riječima organizatora, nužno, jer predstavljanje genocida ne smije biti podložno kompromisima i pokušajima ublažavanja pojedinih činjenica.

Izložba će u Ljubljani biti otvorena do 13. jula 2025., a zatim će gostovati i u drugim gradovima širom Slovenije.

Program će pratit i niz javnih diskusija sa uglednim slovenskim stručnjacima poput dr. Matjaža Nahtigala, dr. Jasminke Dedić i dr. Darje Zaviršek.