"Sinoćnja akcija SIPA-e je šamar državnim institucijama. Dodik dolaskom u Istočno Sarajevo testirao granice funkcionalnosti državnih institucija"
Navodni “pokušaj” hapšenja Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS), kojeg potražuje pravosuđe naše zemlje, te klasična “oružana pobuna” pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a (s otkočenim “kalašnjikovima”), iznova je uznemirio i zabrinuo građane Bosne i Hercegovine, te otvorio pitanja postojanja “monopola sile” države na cijelom njezinom teritoriju.
Stručnjaci za sigurnost upozoravaju “da nije ohrabrujuća i poražavajuća je za pravnu državu i primjenu zakona”.
Ovaj događaj ilustruje duboke političke podjele u BiH, gdje institucije na državnom nivou i u RS-u često djeluju u suprotnim smjerovima. Dodikova tvrdnja da SIPA nema jurisdikciju u RS-u odražava njegov dugoročni cilj slabljenja državnih institucija i jačanja entitetskih ovlasti. Ovaj događaj može dodatno pogoršati međuentitetske odnose i produbiti sigurnosnu krizu. Dolaskom u Istočno Sarajevo Dodik testira granice funkcionalnosti državnih institucija, a odbijanja naređenja SIPA-e od strane entitetskih institucija (MUP-a RS), otvara pitanje suvereniteta i može destabilizirati već krhku sigurnosnu ravnotežu”, upozorava u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba prof. dr. Armin Kržalić, profesor sigurnosti Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu (UNSA).
Prema njegovim riječima, neuspjela aktivnost privođenja samo je dala vjetar u jedra političkoj retorici i etnonacionalizmu, a šamar državnim institucijama.
“Dodik je sada otišao još korak dalje u političkoj retorici i etnonacionalizmu, pa je tako rekao da SIPA predstavlja ‘muslimansku jazbinu’. Takvom izjavom on etnički targetira SIPA-u, predstavljajući je kao instrument ‘bošnjačke’ ili ‘muslimanske’ politike (Dodik već duže vrijeme koristi opasni narativ u kojem Bošnjake isključivo naziva muslimanima, što ima opasnu pozadinu, op.pr.), čime pokušava delegitimizirati njen rad u očima srpskog naroda. Korištenjem termina ‘jazbina’ — koristi veoma pejorativan izraz koji implicira da je ta institucija zlonamjerna, neprijateljska, pa čak i nezakonita iz njegove perspektive”, navodi profesor.
Pored navedenog, Dodik svojim izjavama o SIPA-e pokušava osporiti njenu zakonitost i sugeriše da ona služi interesima jedne etničke grupe, čime narušava princip profesionalizma i neutralnost, potiče etničku polarizaciju u javnosti i direktno podriva povjerenje građana u državne institucije.
“Ova izjava može se okarakterisati kao oblik govora mržnje (ako se koristi u cilju izazivanja neprijateljstva prema Bošnjacima), političke instrumentalizacije straha (kroz predstavljanje institucija kao ‘etničkih prijetnji’) i potkopavanja ustavnog poretka, jer sugeriše da RS ne priznaje legitimitet državnih sigurnosnih organa”, naglasio je Kržalić.
Kržalić zaključuje da ovakav vid akcije se nije trebao ni provoditi, jer je rezultat bio jasan svima nama.
“Izjava da SIPA predstavlja ‘muslimansku jazbinu’ nije samo politička provokacija – to je dio šire strategije delegitimizacije državnih institucija kroz etnički diskurs, što predstavlja direktan izazov ustavnom poretku BiH, profesionalizmu javne uprave i sigurnosnom sektoru te podriva povjerenje građana u državne institucije.
Ostaje nam samo da se polako navikavamo na vrijeme i društvo u kojem se zakoni primjenjuju selektivno. Onaj ko ima silu i moć, za njega zakoni ne vrijede. Nama koji te privilegije nemamo jer smo ih prenijeli, njima moćnicima, ostaje da se povinujemo svakom segmentu društvene kontrole”, zaključuje Kržalić.