"Danas smo od Porezne uprave i Zavoda za zapošljavanje dobili podatke o broju zaposlenih za tri mjeseca ove godine, a koji su uzrokovani rastom minimalne plaće.

Nije došlo do smanjenja broja uposlenih", rekao je Čengić.

Dodaje da su zaključili da nema negativnog efekta po broju otpuštenih radnika.

"U narednom periodu očekujemo povećane aktivnosti, kako poslovnih subjekata, tako i vlasti, da dođe do daljeg zapošljavanja", kaže Čengić.

Rekao je i da je proveo analizu u svojoj firmi Centrotrans, zaključivši da nije dolazilo do otpuštanja.

No, kaže da razumije manje poslodavce koji su bili pogođeni odlukom i vršili otpuštanja, ali da su na kraju vratili zaposlene jer je Vlada u međuvremenu vratila razliku sredstava zbog povećanja minimalne plaće.

Kad je u pitanju Uredba Vlade o povratu dijela doprinosa, koji su isplaćeni kao razlika u povećanju minimalne plaću sa 619 na 1.000 KM, Čengić kaže da je veliki broj subjekata iskoristio tu mogućnost.

"Vlada je uspjela da vrati iznose i to se kreće oko deset miliona KM mjesečno.

Našli su način kako da se taj utjecaj doprinosa anulira. Današnji podaci su bili pozitivni i znači da je vlada ispunila taj dio koji je obećala", rekao je Čengić.

O mogućnosti isplate dijela plaće, do 450 KM, bez plaćanja doprinosa, također prema Uredbi Vlade FBiH, Čengić ističe da je ona objektivno uslovljena mogućnostima kompanija.

"Realno, nisu svi mogli to iskoristiti iako je to pogodnost. Oni koji su to mogli, to su i uradili.

Ekonomsko-socijalno vijeće je iniciralo prema Vladi mogućnost da se ova uredba sa 30.6.2025. produži do 31.12.2025. godine. To će Vlada na bazi analiza dostaviti Vijeću", kaže Čengić.

Kad je u pitanju smanjenje doprinosa, ističe da se to radi u dva koraka.

"Umanjuje se opterećenje poslodavaca za 5,5 indeksnih poena, oko 13,3 posto, to je ono što je urađeno.

Treba raditi na tome da se doprinosi smanje za dodatnih pet posto, na nivou zemalja u okruženju, što je cilj i nas poslodavaca i Vlade i sindikata", rekao je Čengić i dodao da je jedan od preduvjeta usvajanje zakona o fiskalizaciji.

Govorio je i o neradnoj nedjelji, te očekuje da Vlada FBiH razmotri inicijativu Udruženja poslodavaca da se pokrene procedura izmjene zakona, kako bi se dovelo u poziciju da imamo slična rješenja koja imaju u Hrvatskoj.

"Odnosno, da se omogući određenom broju poslovnih subjekata da rade tokom nedjelje, ukoliko su to zahtjevi tržišta, a mogu im odgovoriti", rekao je Čengić.