– Svijet se suočava s velikom pometnjom, koja poprima sve veće razmjere i produbljuje se. Da bi se to zaustavilo, nužno je vratiti se autentičnim duhovnim vrijednostima. Jedino one čovječanstvo mogu okrenuti u drugi smjer. Time se uloga džamija i hramova i njihova filozofija postojanja višestruko uvećava i nadaje kao, možda, i jedini izlaz iz haosa u kojem se svijet danas nalazi. Sve vas pozivam vrijednostima koje su ljudima došle od Boga, s Neba, i koje ih mogu uzdići do Neba – kazao je reisul-ulema.

U obraćanju je naglasio važnost očuvanja svetih prostora i kolektivne svijesti o njihovoj ulozi, podsjećajući na razaranja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, među kojima posebno mjesto zauzima rušenje Ferhadije 7. maja 1993. godine.

– Na današnji datum minirana je i srušena jedna od najljepših džamija u Bosni i Hercegovini – čuvena banjalučka Ferhadija, nakon 414 godina njena postojanja. Nije porušena uslijed zemljotresa niti ratnih djejstava, već hotimičnim miniranjem od strane organizirane skupine zlikovaca. Danas obilježavamo uspomenu na taj tužni događaj, koji je potresao i zgrozio svakog čestitog čovjeka, ali se podsjećamo i na svih 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata koje su zli ljudi uništili u svom posljednjem i, akobogda, zadnjem nasrtaju na nas i našu zemlju – podsjetio je reisul-ulema.

Istaknuo je da održavanje sjećanja na ta rušenja nije čin poticanja mržnje, već trajna obaveza zaštite budućnosti.

– Ne da bismo pobuđivali mržnju, već da bismo se zaštitili, izvukli pouku i bili spremniji stati na put nečemu takvom u budućnosti – kazao je reisul-ulema.

Podsjetio je da je gradnja džamija bila prioritet svake muslimanske zajednice još od vremena poslanika Muhammeda, a. s., istaknuvši da su džamije mjesta okupljanja, ibadeta, odgoja i očuvanja identiteta te da je, kako je naglasio, „sva Zemlja učinjena džamijom i čistom“.

Govorio je i o potrebi jačanja ekološke svijesti, upozorivši na nesklad između islamskih učenja i svakodnevne prakse.

– Nažalost, postoji veliki nesklad između učenja islama i prakse. Uslijed tog nesklada, našli smo se na nezavidnom mjestu na listi; na mjestu koje nam nije dolično i koje nam ne pripada. Pored ostaloga, na tom nezavidnom mjestu nalazimo se i po svojoj niskoj ekološkoj svijesti, koju, kako vidimo, nije oblikovao islam. Muslimani trebaju voditi računa o tome u kakvom stanju se nalazi njihov obredni prostor: jesu li džamije, mesdžidi, avlije i mahale čisti i služe li svojoj svrsi!? – naveo je reisul-ulema.

Upozorio je i na opasnosti izolacije i otuđenja, ističući da džamije trebaju biti vrata integracije sa svijetom.

– Izolacija je odvajanje od cjeline i funkcioniranje izvan sistema, a to vodi otuđenju čovjeka i, u konačnici, konfrontaciji sa svijetom. Posljedice su uvijek goleme i štetne po čovjeka. Svi propisi Božije vjere, pored ostalog, imaju i zadatak da čovjeka integriraju i dovedu ga u sklad i harmoniju sa svijetom u koji je uveden. Vjerski objekti, obredni prostor, odnosno džamija predstavlja jedna od vrata ka toj integraciji i zato je nezaobilazna i iznimno važna. Sličnu funkciju, barem u načelu, vrše i druge bogomolje – crkve i sinagoge – ili bi je trebale vršiti, i zato je zabranjeno i njihovo rušenje – kazao je reisul-ulema, podsjećajući na kur'ansku poruku o zaštiti manastira, crkava, havri i džamija.

Zaključujući obraćanje, reisul-ulema je naglasio da džamije simboliziraju baštinjenje vrijednosti te da njihova čistoća i funkcionalnost odražavaju moralno stanje zajednice, prenosi Mina.