Povod njihovim komentarima su izjave hrvatske zastupnice u Evropskom parlamentu Željane Zovko koja je u svojim posljednjim istupima visokog predstavnika Christiana Schmidta nazvala „neizabranim“ (što je kasnije pokušala ublažiti riječima da je on tu imenovan, ali ne od strane građana), te izričito pozvala na federalizaciju BiH, u vrijeme kada lider bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik koristi ako ne isti, onda jako sličan i srodan rječnik.

Zovko je tokom zasjedanja Odbora za vanjsku politiku Evropskog parlamenta u Briselu prošlog mjeseca pozvala komesarku za proširenje EU Martu Kos da hitno posjeti BiH i komentirala rad ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića za koga je rekla da „insistira od neizabranog visokog predstavnika da nametne nominaciju ministra u Vladi Borjane Krišto”.

“U BiH imamo napade na Ustav od strane ministra vanjskih poslova koji insistira od neizabranog Visokog predstavnika da nametne ministra u njenoj Vladi. Pitam se koga mi to finansiramo u BiH – samo Ured visokog predstavnika, ili treba da jačamo i lokalnu administraciju koja bi trebala raditi svoj posao”, kazala je Zovko.

Matjaž Nemec, zastupnik Evropskog parlamenta iz Slovenije, za Al Jazeeru je kazao kako ove izjave vidi prvenstveno kao „dio šireg trenda gdje rad Evropskog parlamenta, kada su u pitanju izvještaji o napretku zemalja kandidata, (pre)često iskorištavaju evropski politički predstavnici susjednih zemalja“.

„Izjave o tome da BiH ‘mora’ imati federalan politički sistem, kao i pokušaji delegitimizacije Ureda visokog predstavnika, su neprihvatljiv", rekao je on.

Ističe i kako je uloga zastupnika u EP prvenstveno da podrže političko vodstvo BiH u pronalaženju konsenzusa i političke volje za provođenje i implementaciju potrebnih reformi u procesu pristupanja EU.

„Moramo iskoristiti sve opcije koji su nam dostupne da podstaknemo bh. političare ka ponovnom otvaranju dijaloga, a naročito moramo paziti na autokratske, separatističke i proruske tendencije koje dolaze iz krugova Milorada Dodika i Stranke nezavisnih socijaldemokrata. S druge strane, ni EU nema čarobni štapić: rješavanje krize u BiH će zahtijevati više zrelosti i spremnosti na saradnju nego što su mnoge bosanskohercegovački političari do sada pokazali“, zaključuje on.

Njegova sunarodnjakinja Irena Joveva ističe kako Dodik otvoreno ruši ustavni poredak BiH, prijeti secesijom i gradi sve dublje veze s autoritarnim režimom Vladimira Putina.

„To su činjenice. I naravno da je zabrinjavajuće kada se bilo ko u svojim istupima približava takvoj retorici. Posebno kad je to neko ko je inače dio EU, i to u trenutku najdublje političke i institucionalne krize u BiH, da bez ikakve zadrške preuzima njegov narativ, nazivajući visokog predstavnika ‘neizabranim’ i šireći manipulativne tvrdnje o mandatu EUFOR-a“, odgovara Joveva na upit Al Jazeere.