Ali, kako Raport otkriva, Sud BiH odbio je zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka.

"Sud Bosne i Hercegovine, vanpretesno vijeće, odlučujući o zahtjevu branitelja osuđenog Fadila Novalića za ponavljanje krivičnog postupka, advokata Elmira Jahića, donijelo je Rješenje kojim se odbacuje zahtjev osuđenog Fadila Novalića, izjavljen putem branioca, za ponavljanje krivičnog postupka, okončanog presudom Suda BiH, broj S1 2 K 039029 21 K od 05.04.2023. godine, koja je presuda postala pravosnažna dana 02.11.2023. godine, navodi se u odluci koja je u posjedu Raporta i koja je donesena 11.juna.

Advokat Elmir Jahić punomoćnik osuđenog Fadila Novalića, podnio je Sudu BiH zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka zbog, kako se navodi, "postojanja novih činjenica, dokaza, kao i zbog utvrđenih povreda ljudskih prava osuđenog i drugih učesnika u postupku, koje direktno utječu na zakonitost presude donijete protiv Fadila Novalića".

Međutim, Sud je zahtjev odbacio. U obrazloženju se navodi da je Vijeće utvrdilo da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje krivičnog postupka.

"Odredbom člana 331. stav 1. ZKP BiH, u mjerodavnom dijelu, propisano je da će Sud, u slučaju da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka, a što je situacija u konkretnom slučaju, zahtjev za ponavljanje rješenja odbaciti.

Dalje, navedena zakonska odredba propisuje da vanraspravno vijeće u ovoj fazi ispituje formalnu ispravnost zahtjeva, odnosno da se zahtjev za ponavljanje kaznenog postupka preliminarno ispituje u odnosu na lice ovlašteno na podnošenje zahtjeva, njegov sadržaj, zakonski osnov za ponavljanje, da li su činjenice ili dokazi na kojima se zahtjev zasniva već bili izneseni u eventualnom ranijem zahtjevu, kao i da su činjenice i dokazi očigledno nepodobni za dozvolu ponavljanja", navodi se.

S tim u vezi, vanraspravno vijeće je postupajući po navedenoj odredbi prilikom prethodnog ispitivanja zaprimljenog zahtjeva, ocijenilo da isti očigledno ne ispunjava formalne uvjete da bi se dalje dostavio suprotnu stranu na odgovor, kako je to propisano odredbom člana 331. stav 2. ZKP BiH.

"Zbog toga Vijeće nije u obzir uzele funkcionalnu činjenicu da je postupajući sudija, član prvostepenog sudećeg vijeća, iako nenadležan predmetni zahtjev, prije nego što je dostavio ovom Vijeću, dostavio na odgovor Tužilaštvu BiH.

Odredba člana 327. stav 1. ZKP BiH, na koju se osuđeni (putem branitelja) i pozvao, koja predviđa veći broj slučajeva u kojima je moguće dozvoliti ponavljanje postupka, pa se navodi: „Krivični postupak završen pravomoćnom presudom može se ponoviti u korist osuđenog: a)- f), pa tako pod tačkom d) zakonodavac predviđa ponavljanje postupka u korist osuđenog, ako je neka osoba za isto kazneno djelo više puta osuđena ili ako je više osoba osuđena zbog istog djela koje je osuđeno. je mogla učiniti samo jedna osoba ili neka od njih", dok u tački f) ZKP BiH propisuje da se krivični postupak može ponoviti u korist osuđenog „ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za ljudska prava ili Europski sud za ljudska prava utvrdi da su u toku postupka kršena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom kršenju.

Iz sadržaja zakonske odredbe člana 327. stav 1. točka d) ZKP BiH, jasno proizilazi da su predviđena dva osnova za ponavljanje postupka, od kojih se prvi odnosi na osudu nekog lica za isto krivično djelo više puta (najmanje dva), a druga na osudu više lica zbog istog djela, iako je to djelo moglo učiniti samo jednu osobu ili neke od njih, ali ne sve osuđene osobe, u kojoj slučaju osuđeno lice šiti načelo ne bis in idem po kojem jedna osoba ne može biti više puta. suđena za isto krivično djelo.

Vijeće prije svega primjećuje da branilac sadržaja ove odredbe tumači tako što činjenicu donošenja odbijajuće presude u odnosu na Fikreta Hodžića i pravno lice „FH Srebrena Malina" doo želi učiniti od koristi i osuđenom Fadilu Novaliću.

"S tim u vezi ovo Vijeće, odlučujući po zahtjevu za ponavljanje postupka ističe da presuda na koju se branilac poziva predstavlja procesnu vrstu odluke kojom se ne zalazi u pitanje postojanja kaznenog djela i krivične odgovornosti optuženika, već se optužba odbija zbog formalnih nedostataka odnosno prepreka za raspravljanje o glavnom predmetu kaznenog postupka koji se odnosi na tužitelja, a ne i na druge optuženike u istom predmetu.

Dakle, navod obrane da je optužba odbačena zbog nezakonitih dokaza nije tačan, jer zakonitost dokaza na kojima se temelji odluka o radnjama i krivnji osuđenog Fadila Novalića nije razmatrana, pri čemu se dejstvo odbijanja optužbe zbog činjenice da Fikret Hodžić i pravno lice „FH Srebrena Malina" nisu znali za šta se terete usljed čega je povrijeđeno pravo na pravo suđenje moguće proširiti na osuđenog Novalića", navodi se u obrazloženju.