Ove izmjene, koje su inicirale kompanije kojima su banke zatvorile račune nakon što su dospjele na crnu listu američkog Ministarstva finansija, predviđaju mogućnost da se banke natjeraju da otvore račune i fizičkim i pravnim licima koja su pod međunarodnim sankcijama.

Bojan Vujić, direktor jednog od tih preduzeća, obratio se poslanicima uz poruku da su firme koje vodi pretrpjele ogromne štete i ostale bez stručnog kadra jer nisu uspjele preregistrovati poslovanje niti otvoriti nove račune.

- Ako ljude kažnjavate bez dokaza, to nije pravna država, to je nepravda. Zakon nije predvidio da banka smije odbiti otvaranje računa. Moramo postaviti granicu gdje počinje, a gdje završava pravna moć banaka. Ako banka odbije otvaranje računa, Agencija za bankarstvo RS mora odrediti banku koja će to učiniti - izjavio je Vujić.

Opozicija je oštro kritikovala zakonski prijedlog. Poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić poručio je da se radi o "zakonu o Prointeru, Kalderi i Infinity grupi", te upozorio da je cilj ovih izmjena zaobilaženje međunarodnih sankcija.

- Pokušava se prisiliti banke da posluju sa licima koja su pod sankcijama. To nosi ozbiljan rizik od međunarodne izolacije. Kako mislite natjerati banke da posluju po ovom zakonu - upitao je Vučinić.

Ništa manje kritičan nije bio ni poslanik SDS-a Slaviša Marković, koji je istakao da su upravo firme koje sada traže izmjene zakona imale povlašten položaj u javnim nabavkama.

- Bilo je teško slušati predstavnika Prointera kako se žali na vlast koja im je u 2022. godini dodijelila 120 miliona KM kroz 316 ugovora. Vi koristite 80 posto sredstava iz javnog budžeta, a nikakvih poremećaja nije bilo u IT sektoru nakon vaše zabrane. Dakle, nije bilo prijeko potrebno angažovati vas - poručio je Marković.

Poslanik PDP-a Igor Crnadak bio je još direktniji, navodeći da bi u svakom normalnom društvu firme koje se dovode u vezu sa izvlačenjem novca iz budžeta "poklopile ušima", a ne tražile izmjene zakona.

- Ovdje je očigledno riječ o organizovanoj grupi koja je iz budžeta izvlačila novac, od institucija BiH do lokalnog nivoa. Svi drugi posluju normalno osim tih nekoliko firmi – znači da problem nije u bankama, nego u njima - kazao je Crnadak.

Dodao je i da ova inicijativa "nema ništa dobro za Republiku Srpsku" i da bi mogla izazvati veliku finansijsku štetu.

- Riječ je o inicijativi koja zanemaruje opći interes u korist malog broja firmi - zaključio je Crnadak.

Rasprava u NSRS o ovom zakonskom prijedlogu se nastavlja.