Jelisić je inače osuđen na 40 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

U njenoj odluci kao glavni razlozi odbijanja zahtjeva navedeni su "izuzetna težina zločina" i "nedovoljno dokazano kajanje i rehabilitacija".

Sud je posebno istakao da Jelisić nije uputio javno izvinjenje žrtvama niti preduzeo konkretne korake ka pomirenju, dok su se udruženja žrtava iz BiH snažno protivila njegovom puštanju, upozoravajući na moguću retraumatizaciju preživjelih.

"Nisam vidjela dokaze koji bi utvrdili postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga i opravdali poništavanje ove negativne ocjene", navela je Gatti Santana u zaključku odluke kojom odbija Jelisićev zahtjev.

Odluka će biti dostavljena vlastima u Belgiji, gdje Jelisić izdržava kaznu, i u Srbiji, gdje je planirao živjeti nakon eventualnog puštanja.

Jelisić je zahtjev za puštanje na prijevremenu slobodu uputio u septembru prošle, a objavljena je krajem februara 2025. godine. U njoj je naveo da molbu podnosi nakon što je odslužio dvije trećine svoje zatvorske kazne.

Naveo je i to da je duboko svjestan da je osuđen za vrlo teška krivična djela, za koja se izjasnio krivim, i da je izrečena zatvorska kazna adekvatna težini učinjenih krivičnih djela.

"Kajem se za učinjena krivična djela, svaki dan osjećam grižu savjesti prema žrtvama i porodicama istih i svaki dan se u sebi molim da mi oproste za bolove i patnje koje sam im nanio", istakao je Jelisić u svojoj molbi i dodao da se trudio da bude što bolji u procesu rehabilitacije i resocijalizacije.

Zahtjev za puštanje na prijevremenu slobodu Jelisić je upućivao 2017. i 2021., ali ga je Mehanizam odbio.

Jelisić je pred Haškim tribunalom u oktobru 1998. godine priznao krivicu za višestruka ubistva i nehumana djela tokom rata u BiH počinjena u Brčkom, gdje je bio stražar u logoru "Luka".

Ta djela okvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata. Bio je optužen i za genocid, ali po toj tački nije proglašen krivim.

Apelaciono vijeće Tribunala 2001. godine potvrdilo mu je kaznu od 40 godina zatvora.

(NAP)