Helez je sačinio pravilnik o formiranju rezervnog sastava koji bi se, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE), trebao do kraja septembra naći u javnoj raspravi.

Prema tom planu, prvi rezervisti mogli bi marširati početkom 2026. godine i bili bi kombinacija bivših vojnika i civila bez vojnog iskustva.

Najtraženiji će biti inženjeri, doktori i medicinsko osoblje, kao zanimanja kojih u vojsci, ali i u drugim sektorima u BiH hronično nedostaje.

Mišljenja su podijeljena. Jedni smatraju da je ideja o formiranju rezervnih snaga bespotrebna i da vojsci treba reorganizacija. Drugi vjeruju da je ovakav korak ispravan, uz zahtjeve za većim vojnim budžetom i atraktivnijim uslovima rada, da bi vojska postala privlačna opcija za mlade.

- Nama umjesto rezervnih snaga treba modernizacija i prestrukturiranje sadašnjih Oružanih snaga BiH u mobilnije, te bolje opremljene i naoružane jedinice - kaže za RSE penzionisani pukovnik Hamza Višća, saradnik Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva.

Sead Jusić, bivši zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planiranje podržava formiranje rezervnih snaga "s obzirom na sigurnosnu situaciju u užem i širem okruženju", ali i drugim izazovima kao što su elementarne nepogode.

- Sijaset je razloga zašto su ljudi u svijetu, osim u civilnu zaštitu i druge službe, organizovani u rezervne vojne snage. Vojnički organizovan sistem je najdjelotvorniji u takvim prilikama - rekao je Jusić.

Stotine hiljada pripadnika ratnih vojski Rs i FBiH raspuštene su 2006. godine. Dio je ujedinjen u Oružane snage BiH uz tehničku i finansijsku pomoć međunarodne zajednice. Pri tome je kompromisno utvrđeno da se kod popunjavanja i hijerarhijski moraju slijediti stroge etničke kvote Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Ministarstvo odbrane BiH ima dva zamjenika koji su različite nacionalnosti. Vrhovni komandant je tročlano Predsjedništvo BiH koje se, također, bira po etničko-teritorijalnom principu.

OSBiH trenutno broje oko 8.000 vojnika, pri čemu je oko dvije hiljade pozicija koje nisu popunjene. Samo ove i iduće godine će 520 oficira i podoficira, te 200 vojnika morati u penziju, a u idućih osam godina polovina sadašnje vojske će ispuniti uslove za nju.

Ministar Helez je u julu najavio aktiviranje rezervnog sastava OSBiH, kao odgovor na uvođenje rezervne policije u entitetu Rs, ali i na najavu povratka obavezne vojne obuke u susjednim Srbiji i Hrvatskoj.

Ranije je saopštio da je cilj popuna nedostajućih snaga kako bi "OSBiH bile što spremnije, prije svega za zaštitu državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH".

Formiranje rezervnih snaga predviđeno je Zakonom o odbrani BiH iz 2006. godine, ali to nikad nije zaživjelo.

Buduću vojnu rezervu ministar Helez je planirao kao mješavinu penzionisanih vojnika i civila bez vojničkog iskustva. Prednost bi imala deficitarna zanimanja poput inženjera, programera, ljekara i medicinskog osoblja.

Oni koji se pridruže rezervnoj vojsci primali bi naknadu i prolazili obuku prema svojoj specijalizaciji, a ne kroz klasične vojne vježbe.

Ideja je smanjiti broj nedostajućih vojnika, ali i "ukupnu sigurnosnu kulturu i spremnost zemlje da odgovori na krize".

Prvi javni poziv za dobrovoljce trebao bi biti raspisan početkom iduće godine, ali prije toga treba usvojiti podzakonske propise na državnom nivou, a na nižim nivoima one koji, naprimjer, štite civilna radna mjesta i definišu status rezervista tokom vojnog angažmana.

Iz Ministarstva odbrane BiH su za RSE kazali da su u toku "interne konsultacije unutar Ministarstva" o izradi ovog propisa.

Višća također kaže da je prva slabost tog plana novac, a druga politika.

Vojni budžet BiH za 2025. iznosi oko 199,5 miliona eura, kao i lani, a od toga je 195,5 miliona predviđeno za plate vojnika, dok 3,7 miliona eura preostaje za novu opremu i naoružanje.

Vojska u BiH godinama se oslanja na donacije, najviše iz SAD-a, Njemačke, Turske, pa, čak, i Kine koji su slali helikoptere, oružje, vozila, uniforme i kotlovnice za grijanje kasarni.

Političari iz Rs protive se većim izdvajanjima za vojsku, a neki žele potpuno ukinuti OSBiH i vratiti vojsku Rs. Zbog nesuglasica o potrošnji na državnom nivou, uključujući i izdvajanja za vojsku, još uvijek nije usvojen budžet za 2025. godinu.

- Možete vi napraviti pravila i propise, ali ako nisu obezbijeđena novčana sredstva i utvrđeni načini mobilizacije, animiranja i regrutacije, onda je to samo da se kaže da se nešto radi na tome - riječi su Višće.

Navodi da su međunarodni partneri prije 20 godina bili protiv rezervne vojske zbog etničkih podjela po kvotama, a smatra da je i danas teško zamisliti funkcionalnu rezervu.

- U ovakvim političkim uslovima ne vjerujem u mogućnost uspostavljanja rezerve. Rezervni sastav nije i ne može biti pandan obaveznom vojnom roku. Bilo bi puno kvalitetnije da se na nivou države razmišlja o obuci mladih ljudi i općenito stanovništva za reagovanje u vanrednim situacijama - smatra Višća.

S druge strane, Sead Jusić, bivši zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planiranje, smatra da mladima treba omogućiti određeni vid obuke.

- Rezervne snage trebaju BiH. Zakonima i podzakonskim propisima se moraju regulisati obaveze, prava i dužnosti. To treba urediti da bude motivirajuće, a ne primoravanje, pa da neko mora ostaviti posao od 5.000 eura da radi za 1.000 eura - rekao je Jusić.

Dodao je da vraćanje obaveznog vojnog roka u današnjim političkim i ekonomskim okolnostima nije realno.

BiH se u Akcijskom planu za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i Zakonom o odbrani obavezala da će svi nivoi vlasti raditi na ispunjavanju uslova za punopravno članstvo.

Pravila NATO-a nalagala su izdvajanja za vojsku u iznosu od dva posto bruto državnog proizvoda (BDP), a saveznici su se ove godine obavezali da će u odbranu ulagati pet posto BDP-a.

BiH je daleko od tih brojki. Njen prosječan BDP u proteklih pet godina je iznosio oko 22 milijarde eura, što bi značilo da bi BiH za vojsku trebala izdvajati 1,1 milijardu eura, što je dvostruko više od ukupnog državnog budžeta.

(NAP)