"Okupljanje je u 13:00 sati ispred Spomenika ubijenoj djeci Sarajeva i to je na neki način simbolično mjesto početka polaska protesta koji će ići ulicama Maršala Tita i Zmaja od Bosne sve do prostora između Historijskog i Zemaljskog muzeja, gdje ćemo zapravo pročitati zahtjeve koji su osnovna poruka ovog skupa. Protest, za razliku od svih dosadašnjih, upravo se razlikuje po tome… Građani Bosne i Hercegovine su već dvije godine izražavali svoju solidarnost s narodom Palestine na razne načine — od čitanja imena ubijene djece do organizovanih protesta. Razlika je sada u tome — drago nam je da je to u trenutku kada je potpisano primirje i nadamo se da će ono zaživjeti i biti put ka trajnom miru i slobodi. Naša želja je upravo ta; zato smo protest nazvali 'Bosna i Hercegovina za slobodnu Palestinu'. Fokus nam je na slobodi i zato, iako je potpisano primirje, ne odustajemo — želimo kao građani BiH jasno izraziti stav da je cilj sloboda", pojasnila je na početku Kreševljaković.

Zatim je kazala da su tragične posljedice genocida u Gazi zapravo veliki broj ubijene djece.

"Dobili smo veliku podršku raznih sindikata u BiH, posebno iz osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, odgajatelja i učitelja koji zaista saosjećaju i svjesni su posljedica. Naprimjer, Admir Terzić, predsjednik sindikata iz Tuzle, imao je divan govor povodom Dana nastavnika i učitelja, kada je uporedio broj ubijene djece — skoro 20.000, a moguće i mnogo veći — s brojem učenika u Tuzlanskom kantonu, gdje je ukupno 33.500 učenika. On je rekao: zamislite da je cijela jedna generacija učenika svih uzrasta zapravo izbrisana. Kakve su to posljedice za jedno društvo?", upitala je Kreševljaković.

Husović nam je kazala kakvi će zahtjevi biti upućeni sutra na skupu.

"Mi se obraćamo našim institucijama, predstavnicima vlasti, Bosancima i Hercegovcima u svijetu i međunarodnoj zajednici. Naši zahtjevi su u četiri grupe. Prvo: tražimo da se Bosna i Hercegovina pridruži tužbi Južnoafričke Republike pred Međunarodnim sudom protiv države Izrael i Netanyahua. Tražimo da Bosna i Hercegovina, ukoliko se na njenoj teritoriji nađu zvaničnici optuženi za genocid, omogući njihovo hapšenje. Tražimo da Bosna i Hercegovina prati međunarodne konvencije i sporazume, između ostalog i Ženevsku konvenciju i njene protokole. Također tražimo da BiH pokrene proceduru prekida diplomatskih odnosa s državom Izrael, a ojača sve diplomatske, kulturne, sportske i druge odnose s državom Palestinom. Tražimo i da predstavnici vlasti prekinu sve međunarodne sporazume i ekonomske ugovore s kompanijama koje su u relevantnim izvještajima označene kao one koje direktno utiču i finansiraju zločine, odnosno genocid u Palestini", kazala je Husović.

Vitlačil je aktivista koji je planirao učestvovati u humanitarnoj misiji flotile za Gazu, međutim, do toga nije došlo. Za N1 je ispričao svoje utiske o toj humanosti i solidarnosti, ali i o drugoj strani medalje - zlu koje se u Gazi ne zaustavlja.

"Ja i dalje pratim sva dešavanja u vezi sa flotilom. Nakon Sumud flotile bila je i druga flotila od devet brodova — Freedom Flotilla Coalition i 'Tausa Madeline' - koji su isplovili. Njihovi aktivisti su još u zatvoru. Među njima je i moj prijatelj Vincenzo, koji je već 1992. dolazio kao volonter u Sarajevo. Još pokušavam dobiti sve informacije. Prije potpisivanja ovog sporazuma o primirju postojala je namjera da se pokrene još jedna flotila polovinom novembra; počeli smo gledati možemo li organizovati jedan brod udružujući snage s pokretima razvijenim u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji - ne samo u Bosni - i da se vežemo na iskustva turskih i italijanskih inicijativa. Do potpisivanja primirja to mi je izgledalo kao najkonkretniji čin da se pokuša razbiti blokada pod kojom je Gaza bila protekle dvije godine. Normalno, primirje mijenja situaciju i mislim da se mijenja i naša uloga. Nadam se da ću, umjesto da pristajem na tako 'luđački' čin da pokušavam po svaku cijenu doći morem do Gaze, dobiti priliku da kopnenim putem, s ogromnom količinom pomoći, uđemo u Gazu, posjetimo ljude, čujemo njihove priče i dokumentujemo zločine koje su preživjeli u zadnje dvije godine", naglasio je Vitlačil.

Kreševljaković se osvrnula i na nedavno potpisano primirje u Gazi izrazivši pritom nadu da će to biti put ka trajnom miru.

"Svjedočili smo i ranijem primirju koje je neslavno završilo. Svjedočili smo tada i sreći ljudi koji su dočekali primirje — među njima je i novinar Anas, kojeg su poslije ubili. Jako je teško sada gledati snimke s nadom, ali i sa strahom: da li je to zaista to, ili će ponovo uslijediti novi val nasilja. Sada se, uz sve, govori i o destrukciji s kojom su tek sada suočeni: do sada su bili u konstantnom ubijanju i pukom preživljavanju, a sada preživljavanje prelazi u suočavanje s posljedicama - od uništenja fizičkog okruženja, traženja poginulih ispod ruševina, obnavljanja domova, do posljedica ranjavanja. Uvijek govorimo o broju poginulih, a šta je sa ogromnim brojem ranjenih, sa siročadi… Posljedice će sigurno biti ogromne i dugotrajne", kazala je Kreševljaković.

"Ako mogu dodati: jučer je na Al Jazeeri na arapskom objavljen članak jednog vašeg kolege o protestima i kako Sarajlije doživljavaju dešavanja. Podijelio sam ga s prijateljima Palestincima u Gazi, Jordanu i Libanu i pitao ih kako procesuiraju sve ovo? Iznenadilo me koliko i dalje ima straha i nepovjerenja - prema Americi, Netanyahuu, prema onome što će se desiti na Zapadnoj obali. Izgleda da se sporazum odnosi samo na Gazu, ali smo posljednje dvije godine gledali slična eskaliranja i drugdje, s hiljadama raseljenih i zatvorenih u kampove. Ista shema se primjenjuje na drugo područje. Oni ne vide kraj bez pravde - ne samo slobode, nego i pravde za palestinski narod", naveo je Vitlačil.

Husović je drhtavim glasom pojasnila zbog čega joj je lično važno da se ljudi sutra okupe u Sarajevu i pruže podršku Palestini.

"Ako ne govorimo o 70-godišnjoj torturi, posljednje tri godine smo gledali kako su ljudi sistemski i planirano ubijani. Druga stvar: ne želim da za 10, 20, 30 godina moja djeca uče u školi da je to bio 'sukob', splet nesretnih okolnosti ili građanski rat. Želim da znaju da je to bio genocid i da smo tri godine gledali sistemsko ubijanje jednog naroda. Imam 26 godina - kako vlasti i svijet očekuju od moje generacije da rađa djecu, ako smo gledali tri godine kako se djeca ubijaju? Ne znam da li je svijet sigurno mjesto za nove generacije. Želim da moje dijete zna da sam bila na protestu, da sam stala. Ako u udžbeniku piše da je to bio 'splet okolnosti', pokazat ću mu da sam znala da je bio genocid i da smo stajali za Palestinu; da smo bar pokušali skrenuti pažnju svijeta. Kapitalizam je došao do maksimuma, oligarsi su nas okupirali - ne znam koji je još stepen toga što žele. Koliko još ljudi treba da bude ubijeno? Govorim ne samo o Palestini, nego o svim okupiranim zemljama i djeci koja spavaju u strahu", kroz plač nam je kazala Husović.

Govoreći o primirju možemo reći da je to bio korak ka miru. Međutim, interesovalo nas je zašto se na to čekalo dvije godine?

"Baš sam sinoć slušao govor jedne palestinske pravnice. Rekla je koliko je moralno neprihvatljivo da jedan narod mora pregovarati prekid genocida; da pregovara da humanitarna pomoć dođe do izgladnjelih, da se doktori i novinari ne ubijaju nego da im se dopusti rad. Mislim da i ovo što se sada dešava u 'mirovnom procesu' nosi nepravdu za palestinski narod. Nadam se da ćemo nastaviti imati ulogu — da dignemo glas protiv logika dominacije nad siromašnima i izgladnjelima. Tamo su se čak plasirale ideje 'projekata za Gazu' — čuli ste Trampa kako želi praviti reviju tamo. To ne može biti budućnost za Palestinu", naglasio je Vitlačil.

"Ali mislim da se svijet značajno promijenio. Ljudi širom svijeta su svjesniji i istrajniji. One stare logike da su ljudi lakovjerni — više ne stoje. To je i razlog zašto ljudi treba da dođu: svjesni smo šta se dešava, nećemo lako odustati. U kontaktu sam s aktivistima širom Evrope i svijeta; svi su istrajni. Ovaj vikend najavljeno je mnoštvo protesta. Svijet nije odustao niti popustio. Palestinci imaju ogromno nepovjerenje bez stvarne pravde i ljudi širom svijeta isto. Svi koji su se digli - neće stati", poručila je na kraju Kreševljaković.