Svjetska banka u redovnom ekonomskom izvješću za Zapadni Balkan procjenjuje da bi regiji u idućih pet godina moglo nedostajati više od 190.000 radnika, dok broj radno sposobnih stalno pada. Do 2050. godine očekuje se smanjenje radno sposobnog stanovništva za skoro 20%.

Istovremeno, tržište rada nosi “dvije istine”: u brojnim sektorima hroničan nedostatak ljudi, a nezaposlenost iznad 10% i niska stopa participacije (ispod 55%), posebno među ženama, mladima i starijim osobama.

Za Bosnu i Hercegovinu, Svjetska banka vidi realni rast BDP-a od oko 2,6% u 2025., uz ubrzanje na 3,0% u 2026. i 3,2% u 2027. – uz pretpostavku snažnijih ulaganja, boljih kretanja na tržištu rada i oporavka EU. Na razini regije (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) predviđa se rast od 3,0% u 2025., 3,1% u 2026. i 3,6% u 2027.

Šta treba mijenjati: infrastruktura: ulaganja u promet, energiju i okoliš radi bržeg povezivanja ljudi i firmi te veće produktivnosti. Ljudi i vještine: jačanje obrazovanja i zdravstva, veće učešće žena na tržištu rada. Poslovna klima: predvidiva regulativa, jačanje konkurencije (energetika, promet), reforma državnih poduzeća i rezanje birokratije i privatni kapital: više financiranja, ulaganja, garancija i osiguranja, te snažniji poticaj digitalnoj i zelenoj tranziciji.

“Zapadni Balkan smanjuje razvojni jaz prema EU, ali sadašnji tempo nije dovoljan da odgovori na očekivanja građana. Potrebne su strategije koje dižu učešće na tržištu rada, podižu vještine i jačaju poduzeća kroz digitalna rješenja,” poruka je iz Svjetske banke.

Ovogodišnji rast je skromniji zbog inflacije (manja potrošnja) i globalne neizvjesnosti (slabija trgovina i investicije), iako fiskalna disciplina ostaje prisutna (deficiti ispod 3%, javni dug pada).