"Ne vidim zašto bi to trebalo nekome da smeta. Uostalom vidjeli ste i odluke ključne administracije koja brine o ovom prostoru, a posebno o BiH i kada je u pitanju osoba, a i politička stranka", rekao je Čović.

Čović je istakao da ima svoj stav i da ga iznosi u razgovorima, "jednako i predstavnicima SNSD-a, SDS-a i PDP-a, kao i političkih stranaka iz FBiH".

"Mislim da je to jedini put za BiH", dodao je on.

Podsjetio je na stavove koji su izneseni na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a koji se odnose na saradnju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

"To je ustavna kategorija i zaživjet će kao takva. Ko to nije razumio, meni ga je žao", zaključio je Čović.

Podsjetimo, današnja sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije održana zbog nedostatka kvoruma, odnosno nedolaska kadra SNSD-a. Čović je negirao navode o blokiranju rada Doma naroda, tačnije sjednica koje su bile zakazane početkom mjeseca, rekavši kako je bio izvan zemlje.

"Hrvatskom klubu, predstavnicima HDZ-a je jako stalo da zakonodavna vlast i Vijeće ministara rade u punom kapacitetu. Ne želimo participirati u bilo kojim igrama, bilo koga iz FBiH ili RS. Rekao sam javno da ćemo se sastati sa svim strankama koje nešto znače u političkom životu i taj ciklus smo skoro završili. Ostao je još jedan sastanak sljedeće sedmice", kazao je Čović.

Čović je poručio kako će trenutna vlast do Općih izbora, da bi sve drugo bila anarhija.

Dok se Brazil priprema da ugosti 30. konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP30) u amazonskom gradu Belemu, naučnici su ponovo upozorili da se najveća svjetska tropska prašuma opasno približava nepovratnoj prekretnici. Amazon ima ključnu ulogu u regulisanju globalne klime i očuvanju biodiverziteta, ali rastući pritisci izazvani krčenjem šuma, globalnim zagrijavanjem i sve učestalijim sušama guraju dijelove prašume prema trajnoj ekološkoj transformaciji. "To se već dešava u južnom dijelu Amazonskog bazena", rekao je Jhan-Carlo Espinoza, francusko-peruanski istraživač iz Francuskog instituta za istraživanje i razvoj (IRD), za Vatican News u utorak. On je naveo da regije poput bolivijskog dijela Amazona doživljavaju sve ozbiljnije i dugotrajnije suše i da počinju podsjećati na brazilski savanski ekosistem Cerrado. Rekordne suše zabilježene su i 2023. i 2024. godine. U međuvremenu, sjeverni dijelovi basena bilježe intenziviranje hidrološkog ciklusa, obilježeno ekstremnim poplavama i velikim izlijevanjima rijeka. Iako naučnici ne mogu tačno odrediti trenutak kada će Amazon dostići takozvanu tačku bez povratka, slažu se o ključnim granicama koje se ne smiju prekoračiti, navodi se u izvještaju. "Između 17 i 20 posto amazonske šume već je uništeno, što je površina jednaka kombinovanoj veličini Francuske i Njemačke", rekao je Espinoza, dodajući da je još 17 posto šume degradirano ljudskim djelovanjem. Tokom posljednje dvije decenije globalne temperature dostigle su najviše vrijednosti otkako postoje savremena mjerenja. Ova kombinacija faktora znatno je smanjila sposobnost šume da apsorbuje ugljik i poremetila vodeni ciklus u regiji. Prema Espinozi, oko polovine padavina u Amazonu potiče iz reciklirane vlage koju stabla oslobađaju kroz proces evapotranspiracije. Trenutni trendovi, istakao je istraživač, ugrožavaju dostupnost vode i sigurnost hrane u zemljama poput Bolivije i Perua. Konferencija UN-a o klimatskim promjenama COP30, koja će se održati od 10. do 21. novembra u Brazilu, fokusirat će se na pretvaranje ranijih obećanja u konkretne akcije i jačanje finansijske podrške zemljama koje su najugroženije klimatskim promjenama, dok geopolitičke napetosti i trgovinski sporovi nastavljaju testirati globalnu saradnju u borbi protiv klimatske krize.