Kako su za podgoričke Vijesti nezvanično potvrdili izvori iz vrha bezbjednosnog sektora, Šundo je pokušao uspostaviti "paralelnu vjersku zajednicu van okvira zvanične Islamske zajednice Crne Gore".

"To je jedna od posljednjih operacija koju su realizovali ANB i policija. Brza i pravovremena reakcija bila je presudna za sveukupan bezbjednosni ambijent u zemlji," izjavio je neimenovani izvor iz sektora bezbjednosti.

Prema saznanjima crnogorskih službi, boravak Harisa Šunde u Crnoj Gori detektovan je nakon antiterorističkih akcija u Srbiji, gdje je boravio prije nego što je protjeran nazad u BiH. Deportovan je iz Srbije nedugo nakon terorističkog napada ispred izraelske ambasade u Beogradu, 29. juna 2024. godine.

Tog dana je Miloš Žujović, koji je nakon prelaska u islam uzeo ime Sabahudin, ranio pripadnika srpske Žandarmerije, a kasnije poginuo u razmjeni vatre. Dan nakon napada, pretresen je stan u kojem je Šundo boravio, te su privremeno privedeni i Igor Despotović i Kemal Begović, javili su regionalni mediji.

"Šundo nije imao dozvolu boravka u Srbiji, te je deportovan nazad u Bosnu i Hercegovinu," navodi se u izvještaju.

Crnogorske bezbjednosne službe navode da je Šundo u Plavu okupio krug osoba bliskih vehabijskom pokretu, a među njima su i Omar Redžepagić i Džemal Canović, za koje se zna da su otišli da ratuju u Siriji na strani ISIL-a.

"Nakon propasti ISIL-a, Redžepagić je završio u kurdskom zatvoru, dok se za Canovića vjeruje da je poginuo u borbama," rekao je izvor iz bezbjednosnog sektora.

Dodaje se da radikalne mreže u regionu pokazuju povećano interesovanje za Plav i Ulcinj, gdje su, prema istim izvorima, već aktivne određene frakcije.

Iz ANB-a, kojom rukovodi Ivica Janović, poručeno je da u Crnoj Gori djeluje više radikalnih selefijskih grupa, podijeljenih u frakcije različitog nivoa radikalizacije.

"Uočava se međunarodna komponenta u njihovim aktivnostima, fokusiranim prvenstveno na mlađu populaciju, ali i na dalje širenje radikalnih ideologija putem enkriptovanih komunikacija, dijeljenja propagandnog materijala i direktnih veza sa regionom i dijasporom," navodi se.

Iako, kako tvrde, u Crnoj Gori do sada nije zabilježen teroristički napad u ime vjere, iz ANB-a upozoravaju na ozbiljne rizike i poručuju da će nastaviti s preventivnim djelovanjem kako bi se spriječila dalja radikalizacija.