Jedan od najkontroverznijih alata u njegovom arsenalu su tzv. sekundarne carine. One se razlikuju od tradicionalnih carina jer se uvode zbog trgovinske razmjene s drugim državama koje ne provode politike kakve od njih zahtijeva Amerika. 

Ove carine namijenjene su nametanju pritiska na strane države koje ne posluju u skladu s navodnim američkim ekonomskim interesima, ne vode vanjsku politiku s američkim geopolitičkim interesima i ne vode unutrašnju politiku u skladu s američkim zahtjevima.

Trumpov pristup ekonomiji kombinirao je zaštitu domaće industrije s globalnim političkim pritiscima, koristeći ekonomsku snagu SAD kao najvećeg tržišta na svijetu da bi ekonomskim pritiskom, odnosno uvođenjem carina, natjerao ostatak svijeta na određene geopolitičke i ekonomske ustupke.

Sekundarne carine su specifičan oblik ekonomskog pritiska - umjesto da se direktno oporezuju proizvodi iz određene zemlje, ove mjere ciljaju na zemlje koje uvoze te proizvode.

Time se ostvaruje da SAD ne mora biti direktan uvoznik iz država od kojih zahtijeva nešto nego može prijetiti trećim državama koje uvoze iz država od kojih Amerika traži nešto zatvaranjem tržišta SAD za njihov izvoz.

Cilj ove strategije je izolirati države koje krše određene političke i ekonomske norme te prisiliti međunarodne partnere na preispitivanje svojih trgovačkih i političkih odnosa s državama koje se percipiraju kao neprijateljske američkim interesima.

Do sada je Trump zaprijetio tzv. sekundarnim carinama tri puta. Carinama od 25 posto na uvoz u SAD je zapriječeno svim državama koje uvoze naftu iz Venecuele. Kao razlog je navedeno da Venecuela "namjerno i prijetvorno" u SAD šalje kriminalce, članove bandi i nasilnike.

Ekonomija Venecuele je potpuno ovisna o izvozu sirove nafte. Sretna okolnost joj je to što se u njoj nalaze najveće zalihe na svijetu. Nekada je Venecuela bila veliki izvoznik i sirovine i prerađene nafte, ali nakon što je nacionalizirala naftnu industriju, situacija se brzo pogoršala pa je danas uvoznik naftnih prerađevina kao što je gorivo. 

Zbog propadanja infrastrukture i postrojenja za preradu nakon nacionalizacije, Venecela danas izvozi sirovu naftu, a uvozi gorivo i sirovine.

Uprkos ruskog agresiji na Ukrajinu, zemlje širom svijeta i dalje energente kupuju od ove države.

Ipak, vrijedi istaći da bi Trump, u slučaju da iskopira odluku za Venecuelu, sekundarne carine nametnuo velikom broju zemalja širom svijeta.

Među njima bi, između ostalih, bile Kina, Turska, Slovačka i Mađarska kao članice Evropske unije, ali i Bosna i Hercegovina.

Razlog leži u tome što Bosna i Hercegovina prirodni gas dobavlja iz Rusije. To će ostati norma dok se ne izgradi Južna plinska interkonekcija, preko koje bi se dobavljao američki ukapljeni plin.

(Sead M.)