Irska - prva linija udara

Irska, s važnom farmaceutskom industrijom, na prvoj je liniji udara zajedno sa Njemačkom kojoj su SAD glavno tržište za automobile, čelik i strojne alate.

Francuska je manje izložena iako ima aeronautičke i prehrambene kompanije te proizvođače vina i luksuzne robe koji rizikuju da izgube tržišta.

EU u cjelini ima godišnji trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 235,6 milijardi američkih dolara, prema američkom Uredu za ekonomsku analizu (BEA) koji radi izvještaje za ministarstvo trgovine.

Samo je u slučaju Kine taj višak veći.

Irska ima najveći višak od članica EU, 86,7 milijardi dolara, najviše zahvaljujući prisustvu vodećih američkih farmaceutskih kompanija poput Pfizera, Eli Lilly i Johnson&Johnson.

Sve su se one smjestile u Irsku kako bi iskoristile pogodnosti korporativnog poreza od 15 posto, a koji u SAD-u iznosi 21 posto.

Te kompanije svoje patente prijavljuju u Irskoj i prodaju na američkom tržištu gdje su cijene lijekova tradicionalno veće nego u ostatku svijeta.

Irska je također domaćin evrospkim sjedištima američkih tehnoloških divova poput Applea, Googlea i Mete koje je također privukao irski porezni sistem.

Prema Eurostatu, sveukupno, farmaceutski proizvodi čine 22,5 posto izvoza EU u SAD, s tim da su glavni igrači najavili velika ulaganja u SAD.

Njemačka ovisnost o izvozu

Njemačka, najveća ekonomija Evropske unije, posebno je pod pritiskom zbog svoje ovisnosti o izvozu - ta zemlja ima trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 84,8 milijardi dolara, najviše zahvaljujući industriji automobila, hemikalija, čelika i industriji proizvodnje strojeva.

SAD čine 23 posto prihoda za Mercedes Benz. Iako dio prihoda dolazi od SUV vozila proizvedenih u SAD-u za izvoz, postoji rizik da bi taj segment mogao biti teško pogođen ako se EU odluči na odmazdu u carinskom ratu.

Federacija njemačkih industrija (BDI) hitno je reagovala na objavu Trumpa u subotu i pozvala EU i SAD da "brzo pronađu rješenja i izbjegnu eskalaciju".

Italija i Francuska u drugom redu

Italija, s trgovinskim viškom sa SAD-om od 44 milijarde dolara, i Francuska sa 16,4 milijardi, prema američkoj statistici (francuski podaci govore da je višak znatno niži), bile bi manje pogođene, no neki su sektori vrlo izloženi.

U obje zemlje bi znatno bile pogođene industrije za proizvodnju hrane i vina, a isti je slučaj i sa Španijom.

- Carine od 30 posto bile bi "katastrofa" za francuska vina i žestoka pića - rekao je Jerome Despey, voditelj odjela vinogradarstva sindikata FNSEA.

Coldiretti, glavno italijansko poljoprivredno udruženje, jučer je saopštilo da bi carine od 30 posto koštale američke potrošače i italijanske proizvođače hrane oko 2,3 milijarde dolara.

Poput Njemačke, Italija je zabrinuta i za svoju automobilsku industriju. Francusko-italijanski proizvođač Stellantis (naročito Fiat i Peugeot) je odgodio svoja predviđanja i projekcije za ovu godinu zbog nesigurnosti oko carina.

Francuski sektori aeronautike i luksuznih proizvoda također su vrlo izloženi. LVMH, najveći svjetski konglomerat luksuzne robe, četvrtinu svoje prodaje ostvari u SAD-u.

Oko petina francuskog izvoza u SAD otpada na aeronautičku industriju, većina od toga na Airbus.

Austrija i Švedska također imaju trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 13,1 i 9,8 milijardi dolara.

(NAP)