Sumnja se da je Vučić pripremio radikalnu odluku koji će saopćiti u vanrednom obraćanju: "To je uvod u totalnu diktaturu"
Najava da će se danas popodne javnosti obratiti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Miloš Vučević i Ana Brnabić, predsjednica Narodne skupštine povodom aktuelne situacije u zemlji, ustalasala je dio javnosti i društvene mreže.
Brnabić je sinoć najavila da će biti saopćene neke važne odluke i da navela da će se još raditi i da nije još sve dogovoreno, javlja Danas.rs.
S obzirom na to da se ne zna šta će saopćiti javnosti, otvoren je prostor za pretpostavke, a jedna među njima je i da će ovaj trojac posegnuti za uvođenjem vanrednog stanja, pa neki smatraju da je će vanredno stanje zaista biti uvedeno, dok drugi misle da ipak do toga neće doći.
Tako politikolog Mladen Mrdalj, na društvenoj mreži X piše da već duže upozorava da je zavođenje diktature pod izgovorom vanrednog stanja ne samo moguće, već i realno, iako nije sigurno. “Ko može predvidjeti 'sigurno'", pita on.
“Vučić osjeća da slabi, to je jasno. Gura taj nesretni pokret da bi sve što može stavio pod kontrolu, upravo jer se osjeća nesigurno. To je i psihologija, čovjek koji se generalno osjeća nesigurno, nema dovoljno samopoštovanja, stalno traži potvrdu svoje veličine i nikada neće biti zadovoljan, jer je problem u njemu, a ne u okolini”, piše Mradalj.
Kao drugi razlog on navodi da primjer Njemačke.
“Drugo, evo šuška se da Merc sprema vanredno stanje u Njemačkoj. Fin izgovor i za Vučića. 'Ako može u Njemačkoj, može i kod nas'. Treće, SAD i EU će mu aminovati vanredno stanje, jer oni to i inače historijski rade, ako je to u njihovom interesu. Pogledajte južnu Ameriku, Afriku, Bliski istok, Aziju… Daj minerale i radi šta hoćeš”, piše Mrdalj.
A kao četvrti razlog navodi “demokratske standarde”.
“Četvrto, 'demokratski standardi'? Koga briga, reći će da je to samo da bi se spriječili proruski elementi, ili destabilizacija regiona, ili da smo mi naprosto Balkan koji i ne može drugačije. Ili sve zajedno. Prošlo je vrijeme kad su zapadna realpolitka i priča o ljudskim pravima išle ruku pod ruku”, smatra Mrdalj.