O otvaranju stanice za putnike 5. jula 2024, kojem je i sam prisustvovao, pa i o daljem radu stanice sve do 1. novembra i pada nadstrešnice, nije obavijestio Republičku građevinsku inspekciju, koja bi sprovođenjem nadzora utvrdila ove propuste i zabranila korišćenje stanice.

Time je, protivno Zakonu o sigurnosti u željezničkom saobraćaju, izazvao opasnost za život i tijelo putnika sve do 1. novembra, kada je nadstrešnica pala.

Sve ovo Vesiću na teret stavlja Više javno tužilaštvo u Novom Sadu u optužnici koju je podiglo protiv 13 lica zbog nesreće u kojoj je stradalo 15 osoba, a dvije su teško povrijeđene. Isto obrazloženje tužilac je dao i za Vesićevu bivšu pomoćnicu Anitu Dimoski, pokazuje optužnica u koju je Forbes Srbija imao uvid, piše Forbes Srbija.

Bivšoj direktorki preduzeća Infrastruktura željeznice Srbije, Jeleni Tanasković, tužilac na teret stavlja da je spornog 5. jula 2024. omogućila puštanje u rad glavnog hola (vestibila) stanice u Novom Sadu. To je uradila iako radovi nisu bili prijavljeni, a građevinski radovi na staničnoj zgradi su i dalje bili u toku.

Tužilac dodaje i da nije bio izvršen tehnički pregled zgrade niti je bila izdata upotrebna dozvola. Putnicima i drugim licima bilo je omogućeno korišćenje vestibila i prostora ispred ulaza u zgradu, čime je sve do 1. novembra bila izazvana opasnost za život građana.

Njen prethodnik na mjestu direktora IŽS-a, Nebojša Šurlan, tereti se da tokom svog mandata nije izdavao naloge za vršenje redovnih i vanrednih pregleda objekta stanične zgrade. Takođe, tužilac smatra da Šurlan nije postupio po mjerama čije je sprovođenje po pitanju bezbjednosti još 2020. godine naložila Direkcija za željeznice. Isto nije uradio ni nakon rješenja Direkcije iz 2021. godine.

Tužilac će pokušati da dokaže da je time propušteno da se utvrdi da je na stanici došlo do korozije na spoju zatege i krovnog nosača, što je prouzrokovalo propadanje kablova u zategama i smanjenje njihove nosivosti. U optužnici se ističe da je 40 odsto žica u zategama bilo van funkcije, što je, uz neuklanjanje nearmiranog betona i dodavanje novog sloja, uzrokovalo lom veze između nadstrešnice i zgrade, kao i potpuno otkazivanje zatega.

Tužilac smatra da su okrivljeni mogli da shvate značaj svoga djela i da upravljaju svojim postupcima, te da su bili svjesni da nepostupanjem po propisima mogu izazvati opasnost za život i tijela ljudi, pa su na to pristali, olako držeći da usljed toga neće nastupiti smrt i teška tjelesna povreda kod više lica. Bili su svjesni, tvrdi tužilac, zabranjenosti svog djela i da su izazvali opasnost po ljude ne postupajući po propisima.

Za Tanasković, Vesića, Dimoski i Šurlana, u optužnici se navodi da su izvršili po jedno krivično djelo "Teško djelo protiv opšte bezbjednosti" iz člana 288. stav 2, u vezi sa krivičnim djelom "Izazivanje opšte opasnosti" iz člana 278. stav 3, u vezi sa stavom 2, Krivičnog zakonika.

Ostali su, prema navodima optužnice, izvršili po jedno krivično djelo "Teško djelo protiv opšte bezbjednosti" iz člana 288. stav 2, u vezi sa krivičnim djelom "Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova" iz člana 281. stav 1 Krivičnog zakonika.

U obrazloženju zahtjeva da se svima odredi pritvor, tužilac podsjeća da je poginulo 15 lica, od kojih su četvoro maloljetni, dok su dvije osobe zadobile teške tjelesne povrede opasne po život.

On podsjeća da su o tom događaju izvijestili "svi domaći, pa i svjetski mediji", što je dovelo do velikog uznemirenja javnosti u cijeloj državi, te izazvalo spontana i organizovana okupljanja građana u gradovima širom Republike Srbije kako bi iskazali svoj protest zbog onoga što se dogodilo.

"A posebno zbog činjenice da je pomenuti objekat nekoliko mjeseci prije kritičnog događaja otvoren za upotrebu, i to baš od strane imenovanih okrivljenih, dakle Gorana Vesića, tadašnjeg ministra u Vladi Republike Srbije, Anite Dimoski, tadašnjeg v.d. pomoćnika ministra za željeznički i intermodalni transport i Jelene Tanasković, tadašnjeg v.d. generalnog direktora Infrastruktura željeznice Srbije", stoji u optužnici.