Naime, kao politički zatvorenik u Jugoslaviji Breca je susreo hrvatske političke prognanike koji su ga potaknuli da počne razmišljati o katoličkoj vjeri svojih predaka.

U pozadini tih riječi najnovija je konverzija Kosovara s islama na katoličanstvo.

Katolici na Kosovu

New York Times je, očito u organizaciji uticajne albanske emigracije u Americi, zabilježio konverziju koja se odigrala u crkvi sv. Abrahama na brdu kod mjesta Lapušnika u središtu Kosova. Crkva se nalazi 20 kilometara jugoistočno od Prištine, na mjestu na kojem se 1998. odigrala važna bitka između Oslobodilačke vojske Kosova i srbijanske policije.

Konverziji je pristupilo 28 Kosovara. Osim dvoje djece, ostali krštenici bili su srednje ili starije dobi. Do tada su bili muslimanske vjere. Muhamed je postao Marko, Ismet, Isai itd. Prema podacima iz crkve iz Lapušnika, staroj vjeri se do sada vratilo 3800 Kosovara.

"Katolički svećenik je stajao na oltaru u crkvi na vrhu brda za masovno krštenje, uranjajući mnoge glave u vodu i crtajući krst prstom na svakom čelu. Zatim se radovao što je kršćanstvo ponovno spasilo duše u zemlji u kojoj je velika većina ljudi bila muslimanske vjere - kao i muškarci, žene i djeca koji su stajali pred njim", piše New York Times, dodajući:

“Ova je ceremonija bila jedna od mnogih održanih proteklih mjeseci na Kosovu, bivšem srpskom teritoriju pretežno naseljenom etničkim Albancima, koji je proglasio neovisnost 2008. godine. Prema popisu stanovništva od prošlog proljeća, 93 posto stanovništva izjasnilo se kao muslimani, dok su samo 1,75 posto rimokatolici.

New York Times tvrdi da je riječ o ceremoniji koja je dio šireg pokreta među Albancima na Kosovu koji pozivaju na "povratak vjeri svojih predaka".

Pokret, poznat kao "pokret povratka", nastoji oživjeti "predislamsku prošlost Albanaca", tvrdeći da je katolicizam ključ evropskog identiteta i zaštite od vjerskog ekstremizma koji dolazi s Bliskog istoka.

New York Times ulogu Srbije vidi na sljedeći način:

"Islam i kršćanstvo na Kosovu uglavnom su mirno koegzistirali — sve dok pravoslavni kršćanski vojnici i nacionalističke paravojne skupine iz Srbije nisu počeli paliti džamije i tjerati muslimane iz njihovih domova 1990-ih. Strani kršćanski misionari držali su se podalje od kosovskog preobraćeničkog pokreta. Međutim, neki etnički Albanci koji žive u zapadnoj Evropi ga podržavaju, videći povratak katolicizmu kao najbolju nadu Kosova da jednog dana postane dio Evropske unije, uglavnom kršćanski klub."

List detektira i zabrinutost ovih aktivista i konvertita zbog financijske pomoći iz Turske i Bliskog istoka za izgradnju džamija diljem Kosova, a ovdje se spominje izgradnja najveće džamije na Balkanu tik uz relativno novu katoličku katedralu u Prištini.

Argument u korist katolicizma je upravo ova katedrala, i slika Majke Tereze.

Neki od argumenata za ove radnje koji se iznose u tekstu je otkriće rimske bazilike iz 6. stoljeća u Ulpijani kod Prištine: “I 2023. godine su pronašli mozaik s natpisom koji ukazuje da su rani Albanci, ili barem narod koji je možda s njima povezan, bili kršćani”.

"Međutim, Christopher Godard, francuski arheolog koji radi na nalazištu, rekao je da je pogrešno nametati moderne pojmove nacije i etničke pripadnosti drevnim narodima: 'Ovo nije povijest, već moderna politika'", rekao je za The New York Times.

A nacionalistički osjećaji također se navode kao zabrinutost. U Dečanu je u oktobru 2023. održan sastanak na kojem su sudjelovali bivši pripadnici OVK i, kako je dalje opisano, intelektualci koji su podržali ideju da "kršćanstvo pomaže promicanju Albanije".

Ali kosovski premijer Aljbin Kurti za ove je novine naglasio da vjera nije prioritet za albanski identitet, rekavši: "Za nas su vjere došle i prošle, ali mi smo još uvijek ovdje."

Jedan od protivnika ovakvih promotivnih ideja o pokrštavanju Albanaca je i veliki kosovski muftija Naim Trnava, koji je izrazio zabrinutost zbog ovog pokreta, upozorivši da bi takav pritisak na muslimane mogao ugroziti "vjerski sklad" na Kosovu. "Naša misija je zadržati ljude u našoj vjeri." Poručujem ljudima da ostanu u islamu”, rekao je Trnava.