No, povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi prisiliti ruskog predsjednika da po prvi put ozbiljno razmotri mogućnost mira.

Ni Moskva ni Ukrajina, gotovo tri godine nakon početka invazije 24. februara 2022., nisu blizu vojnog trijumfa.

Umjesto toga, najizgledniji ishod čini se žurno dogovorena 1287 kilometara duga demilitarizirana granica koja bi razdvojila zaraćene strane.

Ovakav aranžman bit će gorka pilula za ukrajinske političke čelnike i građane, jer bi zamrzavanje sukoba na trenutnim linijama značilo predaju 20 posto ratom poharane zemlje agresoru.

U zamjenu za prihvaćanje ovakvog rješenja, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij inzistirat će na uspostavi multinacionalnih snaga koje bi nadzirale možda najkrhkiji mirovni sporazum dosad, piše britanski The Telegraph.

SAD i NATO ne očekuju da će igrati ključnu ulogu u odvraćanju Putina od novog napada na Ukrajinu.

Ovaj zadatak trebao bi prvenstveno pasti na europske zemlje, kako je to nedavno na sastanku ministara odbrane NATO-a u Bruxellesu izjavio američki ministar odbrane Pete Hegseth.

Evroopski su se lideri našli u grozničavoj potrazi za zajedničkim odgovorom na Trumpovu odluku da započne pregovore s Putinom i sve što iz toga proizlazi, uključujući sigurnosna jamstva za osiguranje dugotrajnog mira u Ukrajini.

Prvi koji je izjavio spremnost na slanje britanskih trupa u sklopu potencijalnog sporazuma bio je britanski premijer Sir Keir Starmer. Francuski su dužnosnici predložili mogućnost „reosiguravajućih” snaga koje bi bile raspoređene u Ukrajini iza fronta, kako bi Putina odvratile od novog napada.