Američki predsjednik Donald Trump, njegov najmoćniji, ali i nepredvidljivi saveznik, doveo je u pitanje višegodišnju snažnu američku podršku preuzevši niz opasnih i lažnih argumenata iz propagandne mašine Kremlja.

Trump je proglasio Zelenskog korumpiranim „diktatorom” i lažno ustvrdio da više nije legitiman ukrajinski vođa. Istrovremeno, ruske jedinice nadiru duž velikog ratišta.

„Zelenski nije dobro pripremljen da se bori protiv ta dva izazova odjednom”, rekao je Silvester Nosenko, profesor međunarodnih odnosa u Kijevu i bivši prevoditelj ukrajinskog čelnika.

Zelenski sada mora brzo smisliti nove argumente kako bi uvjerio Trumpa da je Ukrajina važna, dodao je, čak i ako ruski i američki dužnosnici vode pregovore kako bi postavili temelje za mir.

„Ali za to nema mnogo vremena”, rekao je Nosenko za AFP.

Zelenski, bivši komičar, cijenjen je u inostranstvu i uspoređivan s Winstonom Churchillom kada je u februaru 2022. ostao u Kijevu kako bi vodio otpor svoje zemlje protiv ruske invazije.

U sukobu s Trumpom, izgleda da je spreman za još jednu bitku.

Ove je sedmice otkazao službenu posjetu Saudijskoj Arabiji kako bi izbjegao neplanirane sastanke s američkim dužnosnicima koji su dan prije prekršili višegodišnji američki protokol okupivši se za pregovaračkim stolom s Rusijom.

Po povratku u Kijev optužio je Washington da pomaže Putinu da iziđe iz izolacije i rekao da je Trump zarobljen u mjehuru ruskih „dezinformacija”.

A u Turskoj ove sedmice, Zelenski je podsjetio na ukrajinski otpor u prvim danima invazije kada je bila stjerana uza zid i kada je Kremlj tražio da kapitulira i preda se.

„Ako nismo popustili pred svim tim ultimatumima u najtežem trenutku, zašto se očekuje da će Ukrajina popustiti sada?”, rekao je.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Kijevu Timofij Milovanov rekao je da retorika koja dolazi iz Washingtona „nije ugodna”, ali i da Trump možda samo želi izvršiti pritisak na Zelenskog.

„Ovisi o tome što Trump zaista ima na umu. Želi li se približiti Rusiji?”, rekao je.

Izvor iz okruženja ukrajinskog predsjednika rekao je da u uredu ukrajinskog predsjednika nema panike i da se situacija može tolerirati, s obzirom na to da se Kijev pripremio za turbulentne odnose s Trumpom.

„Zemlja želi mir, ali ne po cijenu poniženja”, rekao je izvor za AFP.

Ipak, produbljivanje krize u inostranstvu Zelenskom dolazi u trenutku kada mu rastu i problemi kod kuće.

Zelenskom, (47), koji se munjevito popeo na vlast 2019, jako pada popularnost u javnosti u odnosu prema početku rata kada je bila veća od 90 posto.

Ispitivanje Međunarodnog instituta za sociologiju iz Kijeva, čiji su rezultati objavljeni u srijedu, pokazali su da mu se rejting nešto oporavio zadnjih sedmica, ali kreće se oko 57 posto.

Stari politički rivaliteti ponovno izbijaju na površinu. Njegova prošlosedmična odluka da uvede sankcije bivšem predsjedniku Petru Porošenku izazvala je demonstracije u parlamentu, što je podsjetilo na političke nestabilnosti i podjele prije rata.

Porošenko je za odluku rekao da je „veliki udarac unutrašnjem jedinstvu”, a gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, dugogodišnji protivnik Zelenskog, rekao je da spor šteti i demokratiji i cijeloj zemlji.

Tim više što je bivši glavni komandant oružanih snaga Valerij Zalužnji, kojeg se smatra favoritom na predstojećim izborima, ove sedmice odbio isključiti da će se kandidirati za predsjednika.

No Trumpove nemilosrdne kritike mogle bi potaknuti Ukrajince za zbiju redove oko svoga vođe kao na početku rata.

Boris Filatov, gradonačelnik Dnjipra, rekao je da su, što god Ukrajinci mislili o svom vođi, kritike iz inonstranstva su neprihvatljive.

„Nijedan lažljivac u Moskvi, Washingtonu ili bilo gdje drugdje nema pravo govoriti protiv njega”, napisao je na internetu.

Bivša zamjenica ministra obrane Ganna Maljar, jako nepopularna političarka smijenjena potkraj 2023., to je izrazila još izravnije u objavi na društvenim medijima.

„Prije je samo Putin mogao ujediniti Ukrajince. Sada to uspijeva i Trumpu”, napisala je.