Američki predsjednik Donald Trump nazvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog "diktatorom", iako je on pobijedio na slobodnim i fer izborima 2019. godine. Istovremeno, Trump nije upotrijebio isti izraz za ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako je njegov glavni politički protivnik preminuo u zatvoru nekoliko sedmica prije nego što je Putin osvojio novi mandat na izborima koje su mnogi smatrali namještenim.
U posljednjih nekoliko sedmica, Trump i njegov tim također su doveli u pitanje značaj NATO-a, podržali krajnje desničarske političare u Europi i najavili trgovinski rat protiv Europske unije zbog, kako tvrde, “nepravednog” tretmana Sjedinjenih Američkih Država. Zbog toga sve veći broj europskih zvaničnika i diplomata vjeruje da američki predsjednik zapravo ide na ruku Rusiji.
Međutim, Trumpova politika se brzo mijenja, a događaji se smjenjuju vrtoglavom brzinom. U proteklih mjesec dana, Trump je u više navrata zauzeo stavove koji su išli u korist Putinu.
Ovo je 29 primjera kada se to tesilo:
- Direktan kontakt s Putinom: Trump je 12. februara održao 90-minutni telefonski razgovor s ruskim predsjednikom, uprkos sankcijama i potjernici Međunarodnog krivičnog suda za Putinove ratne zločine.
- Javno hvaljenje Putina: Trump je nakon razgovora izjavio da cijeni Putinovo “vrijeme i trud”, dodajući da su se njih dvojica prisjetili “velike zajedničke historije”.
- Zalaganje za povratak Rusije u G7 (odnosno G8): Trump je ponovio raniji stav da bi volio vidjeti Rusiju ponovo u grupi najrazvijenijih zemalja, iako je Moskva izbačena iz G8 nakon aneksije Krima 2014.
- Prepuštanje ukrajinskih teritorija Rusiji: Trumpov ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je da je cilj Ukrajine da povrati sve okupirane teritorije “nerealističan”, čime je de facto priznao ruske osvajanja.
- Priznavanje da Rusija drži kontrolu nad teritorijama: Trump je izjavio da Moskva sada “drži karte” u mirovnim pregovorima, jer je osvojila veliku teritoriju Ukrajine.
- Onemogućavanje NATO misije u Ukrajini: Trumpova administracija jasno je dala do znanja da NATO neće štititi snage koje pomažu Ukrajini, što ide u korist Rusiji.
- Odbacivanje opcije slanja američkih trupa u Ukrajinu: Hegseth je direktno odbacio mogućnost da SAD pošalje vojne snage u Ukrajinu.
- Poruka Europi da se mora brinuti sama za sebe: Trump je jasno stavio do znanja da Europa ne može više računati na američku zaštitu.
- Mirovni pregovori s Rusijom u Saudijskoj Arabiji bez ikakvih uslova: Trump je pristao na pregovore s Moskvom bez zahtjeva da Rusija prvo proglasi prekid vatre.
- Isključivanje Ukrajine iz pregovora: Kijev nije prisustvovao razgovorima u Saudijskoj Arabiji.
- Ignorisanje Evrope u mirovnim pregovorima: Evropska unija nije bila uključena, što je Kremlju odgovaralo.
- Optuživanje Zelenskog da je “započeo” rat: Trumpova administracija je ponovila ruski narativ da je Ukrajina odgovorna za rat.
- Nazivanje Zelenskog “nesposobnim”: Trump je doveo u pitanje njegovu kompetentnost, što slabi njegovu poziciju u Ukrajini.
- Izbjegavanje kritike Putina: Trump rijetko ili nikako ne kritikuje ruskog predsjednika.
- Tvrdi da se Putinu može vjerovati u vezi Ukrajine: Trump je rekao da Putin “želi mir”, ignorišući višegodišnje ruske agresivne poteze.
- Zahtijevanje izbora u Ukrajini tokom rata: Trump insistira na izborima u Ukrajini, iako bi to moglo omogućiti Rusiji da se miješa u politički proces.
- Ukinuo sredstva za nadzor izbora i sajber sigurnost: To potencijalno omogućava Rusiji veću manipulaciju izbornim procesima.
- Nazivanje Zelenskog “diktatorom”: Trumpov izbor riječi prati rusku propagandu.
- Razgovori o ekonomskim investicijama s Rusijom: Američki i ruski zvaničnici su razgovarali o zajedničkim projektima, uključujući energetske resurse u Arktiku.
- Ugašena podrška demokratiji u bivšim sovjetskim republikama: Trumpova administracija je smanjila finansiranje programa koji su jačali demokratske institucije u regionu.
- Podudarnost Trumpove politike s Putinovim društvenim stavovima: Oba lidera dijele konzervativne stavove po pitanju društvenih tema.
- Kritikovanje Evrope zbog migracija: Trump insistira da Evropa “mora zaustaviti nekontrolisane migracije”, što je narativ blizak Putinovoj propagandi.
- Podrška kontroverznom kandidatu u Rumuniji: Trumpov potpredsjednik JD Vance podržao je Călina Georgescua, koji je pobijedio nakon sumnjive ruske kampanje na društvenim mrežama.
- Napad na Njemačku zbog politike prema krajnjoj desnici: Vance je kritikovao njemačku vladu zbog njenog odnosa prema desničarskim partijama.
- Podrška AfD-u u Njemačkoj: Elon Musk, Trumpov blizak saveznik, javno je podržao AfD, stranku s vezama s Moskvom.
- Muskova podrška Reform UK-u u Velikoj Britaniji: Lider Reform UK-a Nigel Farage ranije je iznosio stavove bliske Putinu.
- Protivljenje upotrebi izraza “ruska agresija” u G7 dokumentima: Trumpova administracija je tražila da se ublaži ton u saopštenju o ratu u Ukrajini.
- Pobjeda na predsjedničkim izborima: Trumpova pobjeda u SAD-u bila je u interesu Kremlja, koji je priželjkivao njegov povratak.
- Ideja o trećem mandatu: Trump je nagovijestio da bi želio ostati na vlasti duže od dva mandata, što je Putin već učinio.
Ove odluke i izjave izazivaju zabrinutost u Europi, gdje mnogi strahuju da bi Trumpov povratak mogao oslabiti zapadne saveznike i dodatno ojačati ruski utjecaj na globalnoj sceni, navodi Politico.