Ove dvije postsovjetske države vodile su niz ratova od kasnih 1980-ih, kada se Nagorno-Karabah, azerbejdžanska regija s većinski etničkim armenskim stanovništvom u to vrijeme, odvojila od Azerbejdžana uz podršku Armenije.

Finaliziran nacrt sporazuma

Ministarstvo vanjskih poslova Armenije objavilo je danas da je s njihove strane završen nacrt mirovnog sporazuma s Azerbajdžanom.

- Mirovni sporazum spreman je za potpisivanje. Republika Armenija spremna je početi konsultacije s Republikom Azerbejdžan o datumu i mjestu potpisivanja sporazuma - navelo je armensko ministarstvo vanjskih poslova.

Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana izdalo je saopštenje u kojem stoji: "Sa zadovoljstvom primjećujemo da su pregovori o tekstu nacrta Sporazuma o miru i uspostavi međudržavnih odnosa između Azerbejdžana i Armenije zaključeni".

Vremenski okvir za potpisivanje sporazuma ostaje neizvjestan, jer Azerbejdžan smatra da je preduvjet za to izmjena ustava Armenije, za koji tvrdi da implicitno polaže pravo na njegov teritorij.

Azerbejdžan vratio Nagorno-Karabah

Armenija negira ove tvrdnje, ali je premijer Nikol Pašinjan u posljednjih nekoliko mjeseci više puta izjavio da je potrebno izmijeniti temeljni dokument zemlje i pozvao na referendum kako bi se to sprovelo. Datum za referendum još nije utvrđen.

Izbijanje sukoba krajem 1980-ih izazvalo je masovno protjerivanje stotina hiljada ljudi – uglavnom muslimanskih Azera iz Armenije i Armenaca, većinom kršćana, iz Azerbejdžana.

Mirovni pregovori započeli su nakon što je Azerbejdžan u septembru 2023. silom povratio kontrolu nad Nagorno-Karabahom, što je primoralo gotovo svih 100.000 Armenaca s tog područja da pobjegnu u Armeniju.

Obje strane izrazile su želju da potpišu sporazum kojim bi se okončao dugogodišnji sukob, ali napredak je bio spor, a odnosi su ostali napeti. Njihova zajednička granica, duga 1.000 kilometara, zatvorena je i pod snažnim vojnim nadzorom.

(Sead M.)