Krajem marta, u centralnoj Slovačkoj, medvjed je napao i usmrtio 59-godišnjeg muškarca nedaleko od njegove kuće. Vlada premijera Roberta Fica potom je prošle sedmice odlučila da dozvoli odstrjel 350 mrkih medvjeda – što je oko četvrtine ukupne populacije u zemlji.

Fico smatra da mjera ima dovoljnu podršku u narodu: „Ne možemo da živimo u zemlji u kojoj se ljudi plaše da uđu u šumu", rekao je Fico.

U razgovoru za ARD, Filip Kufa, državni sekretar u Ministarstvu za zaštitu životne sredine, naglašava da je rizik od medvjeda porastao posljednjih godina:

Povećan broj napada

„Broj incidenata raste, sve više ljudi biva povrijeđeno, materijalna šteta je sve veća – čak su i saobraćajne nesreće sa učešćem medvjeda postale češće", rekao je Kufa.

Odluka o smanjenju populacije predstavlja neophodnu reakciju na takav razvoj situacije.

Prema procjenama, trenutno u Slovačkoj živi oko 1.275 medvjeda. Prvi zabilježeni smrtni napad medvjeda na čovjeka u toj članici EU-a - u poslednjih 100 godina - dogodio se u junu 2021. Slovačka je druga zemlja u Evropi po broju napada, poslije Rumunije - koja ima populaciju od oko 6-7 hiljada medvjeda i gdje 2023. dozvoljen odstrjel skoro 500 tih životinja.

Planirani odstrjel, kako tvrdi Kufa, ne ugrožava opstanak vrste – brojnost će se samo svesti na „zdrav nivo".

„Ako imate miševe u kući koji vam uništavaju stvari – šta radite? Hvatate miševe. Ne nužno sve, ali poslije izvjesnog vremena šteta se smanjuje."

Slučaj za Evropsku komisiju?

Izjave poput ovih, tvrdi Miroslava Abelova iz Grinpis-a Slovačka, dokaz su nesposobnosti ministarstva koje je u Ficovoj vladi „izgubilo iz vida zaštitu prirode". Ona planove za odstrjel medvjeda naziva „potpuno bezobzirnim" i kritikuje to što vlada zanemaruje naučna saznanja i preventivne mjere.

Po mišljenju ekoloških organizacija, Slovačka planiranom redukcijom takođe krši evropski zakon o zaštiti prirode, s obzirom na to da je - mrki medvjed od 1992. u EU strogo zaštićena vrsta. Prema evropskoj direktivi, životinje mogu biti usmrćene samo ako ne postoji drugi modalitet za rješavanje sukoba.

Greenpeace je već najavio da će protiv odluke slovačke vlade preduzeti mjere na evropskom nivou i pozvao Evropsku komisiju da interveniše. Međunarodni apel treba dodatno da poveća pritisak na vladu.

Bolja zaštita kroz više edukacije?

Ni organizacije za zaštitu prirode ne poriču da je broj sukoba između ljudi i medvjeda posljednjih godina porastao. Međutim, prema riječima Abelove, ni radikalan odstrel neće riješiti uzrok problema, već samo njegove simptome.

„Medvjed će napasti čovjeka uglavnom samo ako ga doživi kao prijetnju. Dakle, nije u pitanju da čovjeka vidi kao plijen. Ali ako imamo loše obezbjeđene ostatke hrane i biljne kulture poput kukuruza u blizini staništa medvjeda, time podstičemo susrete između ljudi i medvjeda", kaže Abelova.

Greenpeace zato poziva da se veći akcenat stavi na preventivne mjere. Među njima su, između ostalog, informativne kampanje koje stanovništvu objašnjavaju kako da se ponašaju u područjima gdje ima medvjeda, ali i tehnička rješenja kojima bi se spriječilo da medvjedi traže hranu u blizini naseljenih mjesta – poput ograđivanja i specijalnih kontejnera otpornih na medvjede.

„Ne možemo jednostavno da uklonimo medvjede iz pejzaža. Umjesto toga, moramo da naučimo kako da koegzistiramo s njima", naglašava Abelova.

Ona ukazuje na to da odgovoran odnos prema divljim životinjama i dugoročna zaštita njihovih staništa mogu imati koristi i za razvoj ekološkog turizma u regionu.

Gulaš od medvjeda?

Državni sekretar u Ministarstvu za zaštitu životne sredine, Filip Kufa, međutim, ne prihvata argumente ekologa. Godinama su se, kaže, provodile preventivne mjere, a mnogi programi prevencije traju i dalje. Ipak, sve se pokazalo kao nedjelotvorno. Na kraju, kaže on, važi trezvena matematičko-statistička istina: manje medvjeda – manje konflikata.

A i odstrjel medvjeda, prema njegovom mišljenju, može da bude poseban turistički podsticaj: već prošle godine se u jednom restoranu u Tatrama na meniju našao gulaš od medvjeda koji je legalno odstranjen. Legitimna i zakonita upotreba – i jedan od oblika „susreta čovjeka i medvjeda" za koji se on zalaže, kaže Kufa.