Novi sastav kabineta predstavljen je gotovo mjesec dana nakon imenovanja Lecornua, Macronovog sedmog premijera.

Posljednji premijer riskira da ga opozicija svrgne u duboko podijeljenom parlamentu uprkos njegovim naporima da dobije podršku svih stranaka, a lideri opozicije s desnice i ljevice bili su bijesni u nedjelju navečer.

Bruno Le Maire, koji je bio ministar ekonomije od 2017. do 2024. godine, imenovan je za ministra odbrane u izuzetno osjetljivom vremenu napetosti s Rusijom zbog Ukrajine.

Roland Lescure, Macronov lojalista, imenovan je da preuzme resor ekonomije, s teškim zadatkom da dostavi plan budžeta štednje za sljedeću godinu. Ali mnogi drugi ključni ministri zadržali su svoje poslove.

Ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot zadržao je svoju funkciju, saopštilo je predsjedništvo. Ministar unutrašnjih poslova Bruno Retailleau, koji je obećao da će se obračunati s ilegalnom imigracijom, i ministar pravosuđa Gerald Darmanin ostali su na svojim mjestima.

Rachida Dati, ministrica kulture koja je bila opterećena skandalima i kojoj će se sljedeće godine suditi zbog korupcije, također je ostala na svom mjestu.

Predsjedništvo je otkrilo ukupno osamnaest imena, a dodatna imenovanja biće objavljena kasnije.

Opozicija kritikuje

Liderka krajnje desnice Marine Le Pen rekla je da je novi sastav kabineta „jadan“. Jordan Bardella, tridesetogodišnji vođa njene stranke Nacionalni skup, također je ismijao vladu i ponovio prijetnju cenzurom.

„Jasno smo stavili doznanja premijeru - ili je to raskid s prošlošću ili glasanje o nepovjerenju“, rekao je na društvenoj mreži X. Bardella je rekao da je sastav kabineta „odlučno usmjeren na kontinuitet i apsolutno ništa na raskid s prošlošću“.

Le Pen, čija stranka osjeća da ima najbolju šansu da dođe na vlast, rekla je da čeka da čuje Lecornuov govor o politici u utorak prije nego što odluči o bilo kakvom daljnjem toku djelovanja.

Boris Vallaud, šef socijalističkih zastupnika, optužio je Macronove pristalice da žele Francusku „još više gurnuti u haos“, napisao je na X-u.

„Gube izbore, ali vladaju. Nemaju većinu, ali odbijaju kompromis.“

Šef krajnje ljevičarske grupe Francuska nepokorena, Jean-Luc Mélenchon, oštro je kritikovao ono što je opisao kao „povorku povratnika“ uglavnom s desnice, koja, kako je rekao, „neće potrajati“.

„Odbrojavanje do njihovog uklanjanja je počelo“, rekao je na X-u.

Neki opozicioni lideri pozvali su Macrona da raspiše prijevremene zakonodavne izbore ili čak da podnese ostavku. Macron, kojem je ostalo samo osamnaest mjeseci na vlasti i koji se suočava sa svojim najgorim nivoom popularnosti ikada, insistirao je da će svoj mandat odslužiti u cijelosti.

Kriza raste

Lecornu bi mogao biti svrgnut do kraja sljedeće sedmice, rekao je za AFP Mujtaba Rahman, direktor za Evropu u firmi za analizu rizika Eurasia Group.

„Njegove šanse za preživljavanje se smanjuju“, rekao je.

„Raspoloženje se pogoršava.“

Paul Taylor, viši gostujući saradnik u Evropskom centru za politiku, rekao je da francusku politiku sve više vode „bijes i emocije, a ne racionalnost“.

„Ako Lecornu ne uspije, ne vidim mnogo alternative raspuštanju“, rekao je za AFP.

„U takvom je haosu Francuska zaglavljena do 2027. godine, a možda i duže.“

Dva neposredna prethodnika Lecornua, Francois Bayrou i Michel Barnier, svrgnuti su parlamentu oko francuskog budžeta štednje. Javni dug Francuske dostigao je rekordno visok nivo, pokazali su zvanični podaci prošle sedmice.

Francuski omjer duga i BDP-a sada je treći najveći u Evropskoj uniji, nakon Grčke i Italije, i blizu je dvostruko više od šezdeset posto dozvoljenih prema pravilima Evropske unije.

Francuska je u ćorsokaku otkako je Macron kockao sa prijevremenim izborima sredinom prošle godine u nadi da će ojačati svoj autoritet. Taj potez se obio o glavu, jer su birači izabrali parlament podijeljen između tri rivalska bloka.

Imenujući Lecornua početkom septembra, Macron se založio za jednog od svojih najbližih saveznika, umjesto da nastoji proširiti privlačnost vlade u cijelom političkom spektru. Tokom proteklog mjeseca, novi premijer je održao niz konsultacija sa centrističkim saveznicima i opozicionim liderima s desnice i ljevice u pokušaju da se dogovori o paktu o nenapadanju u parlamentu i usvoji budžet.

Posljednjih dana najavio je niz ustupaka, uključujući obećanje da neće progurati svoj budžet štednje kroz parlament bez glasanja, ali su opozicioni lideri rekli da žele više.