Istraživači su analizirali devet mumificiranih tijela iz Egipatskog muzeja u Kairu, koristeći kombinaciju alata i senzorskih tehnika, u prvoj studiji takve vrste.

"Miris mumificiranih tijela već godinama privlači značajan interes stručnjaka i šire javnosti, ali do sada nije provedena nikakva kombinirana hemijska i perceptivna naučna studija", rekao je glavni autor, profesor Matija Strlič sa Univerziteta College London (UCL) i Univerziteta u Ljubljani.


"Ovo revolucionarno istraživanje stvarno nam pomaže bolje planirati očuvanje i razumjeti drevne materijale za balzamiranje", kaže on.

Ovo dodaje još jedan sloj podataka kako bi obogatio muzejsku izložbu mumificiranih tijela, prenose agencije.

Istraživači su angažirali gerupu obučenih 'njuškača' koji su imali zadatak opisati kvalitet, intenzitet i ugodnost mirisa, kao i mjeriti uključene molekule i spojeve plinskom kromatografijom i masenom spektrometrijom.


To je timu omogućilo da utvrdim, na primjer, potječu li te komponente iz konzervansa, mikroorganizama ili pesticida.

Mirisi su opisani kao "drvenasti" u 78 posto slučajeva, "ljutkasti" u 67 posto, i "slatki" u 56 posto, dok su "slični tamjanu" i "ustajali, užegli" dobili po 33 posto.

Doktorica Cecilia Bembibre rekla je da istraživanje naglašava "važnost korištenja naših osjetila za razumijevanje prošlosti".


"Mumificiranje u starom Egiptu obično je uključivalo tretiranje tijela uljima i smolama, uključujući one od bora, cedra i smreke, kako bi se tijelo i duša sačuvali u zagrobnom životu i dali im ugodan miris", navodi ona.