Donošenje uredbe o povećanju minimalne plate na području Federacije Bosne i Hercegovine otvorilo je Pandorinu kutiju i pokrenulo lavinu reakcija. Mišljenja su podijeljena. Dok s jedne strane prosječan građanin u ovim ekonomsko neizvjesnim vremenima podržava odluku Vlade, s druge struka kritikuje i upozorava na dugoročne posljedice ovako ishitrene odluke. Koliko su opasne posljedice ove odluke pitali smo prof. dr. ekonomskih nauka, Željka Šaina.

„Povećanje minimalne plate sa 619 KM na 1000 KM je jako dobro za one koji su imali tu minimalnu platu i kojima država garantira da će dobivati 1000 KM. To je za njih normalno dobro, iako to neće riješiti njihove brojne probleme koje su imali i do sada. Međutim, što se tiče cijelog sistema plata, nagrađivanja i ličnih prihoda, to nije dobra odluka jer se faktički na taj način ne gradi sistem plata zaposlenika, nego se na srednji i dugi rok pravi još veći problem. Vlada nije trebala donijeti tako ishitrenu odluku, i to bez saradnje sa ekonomsko socijalnim vijećem i to, faktički, minutu pred njenu primjenu. To će izazvati cijeli lanac problema, ne samo kod poslodavaca nego i u privrednom i društvenom životu“, ističe profesor Šain.

Odluka o povećanju minimalne plate donesena je bez konsultacija s predstavnicima poslodavaca u Socio-ekonomskom vijeću, čime je narušena transparentnost procesa.

Izostanak konsultacija rezultirao je politički motivisanom odlukom, koja nije potkrijepljena

analizama dugoročnih posljedica na poslovnu zajednicu i ekonomski opstanak mnogih porodica. Da li je bilo potrebno jedno ovakvo „ad hoc“ rješenje bez socijalnog dijaloga?

„Ozbiljne firme, bez obzira na to koliko one bile male ili velike, već su napravile određene kalkulacije za 2025. godinu gdje su računali odgovarajuća lična primanja. Govorimo dakle sada i o doprinosima o kojima Vlada FBiH ništa ne govori. Donošenje takve jedne „iščupane“ mjere je, ponavljam, dobro za one koji tu platu trebaju primiti, ali je štetno za sistem poslovanja i Vlada koja je obećala fiskalnu reformu tu ništa u suštini nije napravila. Kada gledamo sa makro aspekta to nije dobar potez Vlade i treba što prije ispravljati takvu odluku jednostranog karaktera“, upozorava profesor Šain.

(Vojin Mijatović i Nermin Nikšić)

I pored upozorenja od strane struke premijer Nermin Nikšić i njegov zamjenik Vojin Mijatović ne osvrću se na ista. Rezultati ovog poteza Federalne Vlade biće vidljivi već sredinom godine a možda i ranije, kada se očekuje pad broja zaposlenih i rast broja nezaposlenih.

Već smo rekli da ovom odlukom dobivaju oni koji sa 619 KM dolaze na 1000 KM. Međutim, tu se ne završava priča ni za njih, jer će poslodavci od njih tražiti daleko veći angažman, da ih više iscrpljuju, da im daju više poslova i tako dalje. No, ostavimo to po strani, ono što je bitno jeste to da mi nemamo kulturu dijaloga da znamo šta znači i jedan i drugi pojam, nego imamo nekulturu i javnog i privatnog razgovora zbog čega će doći do nesporazuma i socijalnih nemira. Jer uzmimo one koji su do sada imali platu, recimo 1050 KM, oni će također tražiti da se i njihova plata poveća što će pokrenuti spiralu koja može dovesti i do veće stope inflacije i do nesređenijih odnosa“, upozorava profesor Šain.

Udruženje turističkih privrednika Bosne i Hercegovine uputilo je apel Vladi Federacije BiH i premijeru, izražavajući zabrinutost zbog predloženog povećanja minimalne plate na 1.000 KM. Iako podržavaju ideju dostojanstvene zarade za radnike, upozoravaju da odluka, donesena bez saglasnosti privrednika, može imati ozbiljne posljedice po ekonomiju.

„Naše mišljenje je da plata treba da raste. Lud čovjek bi rekao da ne želi porast plate, mi smo apsolutno za to, ali jednostavno u javnosti političari kreiraju potpuno drugu sliku - da mi ne želimo, da izrabljujemo radnike što nije istina. Vi danas imate minimalnu platu 619 KM i topli obrok i naravno da želimo povećanje plate. Nama najveći problem predstavljaju doprinosi, jer mi na 1000 KM po radniku imamo 750 KM doprinosa, što mi ne možemo podnijeti. Što podrazumijeva i našu zaradu i dodatno povećanje cijena kako bismo mogli ostvariti dobit, što je faktički nemoguće“, ističe Ahmed Puškić, predsjednik Udruženja ugostitelja Federacije Bosne i Hercegovine.

„Neko ima više radnika i više zarađuje, dok neko ima manje radnika koji imaju manju dobit ali i manje troškove. Vi vidite da se javno kreira priča, posebno od strane političara kako smo mi tajkuni i vozimo skupa auta. Pa dobro, otvorite vi privatne firme, hajde gospodo! Radite za sedam ili osam hiljada mjesečno i imate jednu sjednicu. Lahko je pričati iz fotelje. Ja imam 18 radnika i kada smo uradili kalkulaciju došli smo do cifre od 11.000 KM dodatnih troškova mjesečno što prelazi moju zaradu“, upozorava Puškić.

Javnost veoma često poistovjećuje pojam „tajkun“ sa svima koji su pokrenuli privatne biznise, što je slučaj i sada. U komentarima na ovu uredbu svi vlasnici kompanija gledaju se istim očima od strane onih koji taj potez Vlade FBiH brane. Da li je pošten taj pristup i kako se imeđu tih pojmova može napraviti razlika?

„Ako je neko tajkun to je njegova nafaka i njegova sposobnost i on će ovu situaciju lakše prebroditi, ali vi morate shvatiti da je ovdje puno srednjih preduzeća, privatnika, turističkih radnika koji ne mogu ovo da podnesu. Imate vi procent ljudi koji su enormno bogati ali to je veoma mali procent i nemoguće je samo njih gledati i sve stavljati u isti koš. Dajte da nađemo neku sredinu“, kaže Puškić.    

Šta se „iza brda valja“? Da li će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povući odluku ili će poslodavci biti primorani davati otkaze, kao što najavljuju, ostaje nam da vidimo.