U posljednjih nekoliko sedmica, Trump i njegov tim također su doveli u pitanje značaj NATO-a, podržali krajnje desničarske političare u Europi i najavili trgovinski rat protiv Europske unije zbog, kako tvrde, “nepravednog” tretmana Sjedinjenih Američkih Država. Zbog toga sve veći broj europskih zvaničnika i diplomata vjeruje da američki predsjednik zapravo ide na ruku Rusiji.

Međutim, Trumpova politika se brzo mijenja, a događaji se smjenjuju vrtoglavom brzinom. U proteklih mjesec dana, Trump je u više navrata zauzeo stavove koji su išli u korist Putinu.

Ovo je 29 primjera kada se to tesilo:

1. Direktan kontakt s Putinom: Trump je 12. februara održao 90-minutni telefonski razgovor s ruskim predsjednikom, uprkos sankcijama i potjernici Međunarodnog krivičnog suda za Putinove ratne zločine.
2. Javno hvaljenje Putina: Trump je nakon razgovora izjavio da cijeni Putinovo “vrijeme i trud”, dodajući da su se njih dvojica prisjetili “velike zajedničke historije”.
3. Zalaganje za povratak Rusije u G7 (odnosno G8): Trump je ponovio raniji stav da bi volio vidjeti Rusiju ponovo u grupi najrazvijenijih zemalja, iako je Moskva izbačena iz G8 nakon aneksije Krima 2014.
4. Prepuštanje ukrajinskih teritorija Rusiji: Trumpov ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je da je cilj Ukrajine da povrati sve okupirane teritorije “nerealističan”, čime je de facto priznao ruske osvajanja.
5. Priznavanje da Rusija drži kontrolu nad teritorijama: Trump je izjavio da Moskva sada “drži karte” u mirovnim pregovorima, jer je osvojila veliku teritoriju Ukrajine.
6. Onemogućavanje NATO misije u Ukrajini: Trumpova administracija jasno je dala do znanja da NATO neće štititi snage koje pomažu Ukrajini, što ide u korist Rusiji.
7. Odbacivanje opcije slanja američkih trupa u Ukrajinu: Hegseth je direktno odbacio mogućnost da SAD pošalje vojne snage u Ukrajinu.
8. Poruka Europi da se mora brinuti sama za sebe: Trump je jasno stavio do znanja da Europa ne može više računati na američku zaštitu.
9. Mirovni pregovori s Rusijom u Saudijskoj Arabiji bez ikakvih uslova: Trump je pristao na pregovore s Moskvom bez zahtjeva da Rusija prvo proglasi prekid vatre.
10. Isključivanje Ukrajine iz pregovora: Kijev nije prisustvovao razgovorima u Saudijskoj Arabiji.
11. Ignorisanje Evrope u mirovnim pregovorima: Evropska unija nije bila uključena, što je Kremlju odgovaralo.
12. Optuživanje Zelenskog da je “započeo” rat: Trumpova administracija je ponovila ruski narativ da je Ukrajina odgovorna za rat.
13. Nazivanje Zelenskog “nesposobnim”: Trump je doveo u pitanje njegovu kompetentnost, što slabi njegovu poziciju u Ukrajini.
14. Izbjegavanje kritike Putina: Trump rijetko ili nikako ne kritikuje ruskog predsjednika.
15. Tvrdi da se Putinu može vjerovati u vezi Ukrajine: Trump je rekao da Putin “želi mir”, ignorišući višegodišnje ruske agresivne poteze.
16. Zahtijevanje izbora u Ukrajini tokom rata: Trump insistira na izborima u Ukrajini, iako bi to moglo omogućiti Rusiji da se miješa u politički proces.
17. Ukinuo sredstva za nadzor izbora i sajber sigurnost: To potencijalno omogućava Rusiji veću manipulaciju izbornim procesima.
18. Nazivanje Zelenskog “diktatorom”: Trumpov izbor riječi prati rusku propagandu.
19. Razgovori o ekonomskim investicijama s Rusijom: Američki i ruski zvaničnici su razgovarali o zajedničkim projektima, uključujući energetske resurse u Arktiku.
20. Ugašena podrška demokratiji u bivšim sovjetskim republikama: Trumpova administracija je smanjila finansiranje programa koji su jačali demokratske institucije u regionu.
21. Podudarnost Trumpove politike s Putinovim društvenim stavovima: Oba lidera dijele konzervativne stavove po pitanju društvenih tema.
22. Kritikovanje Evrope zbog migracija: Trump insistira da Evropa “mora zaustaviti nekontrolisane migracije”, što je narativ blizak Putinovoj propagandi.
23. Podrška kontroverznom kandidatu u Rumuniji: Trumpov potpredsjednik JD Vance podržao je Călina Georgescua, koji je pobijedio nakon sumnjive ruske kampanje na društvenim mrežama.
24. Napad na Njemačku zbog politike prema krajnjoj desnici: Vance je kritikovao njemačku vladu zbog njenog odnosa prema desničarskim partijama.
25. Podrška AfD-u u Njemačkoj: Elon Musk, Trumpov blizak saveznik, javno je podržao AfD, stranku s vezama s Moskvom.
26. Muskova podrška Reform UK-u u Velikoj Britaniji: Lider Reform UK-a Nigel Farage ranije je iznosio stavove bliske Putinu.
27. Protivljenje upotrebi izraza “ruska agresija” u G7 dokumentima: Trumpova administracija je tražila da se ublaži ton u saopštenju o ratu u Ukrajini.
28. Pobjeda na predsjedničkim izborima: Trumpova pobjeda u SAD-u bila je u interesu Kremlja, koji je priželjkivao njegov povratak.
29. Ideja o trećem mandatu: Trump je nagovijestio da bi želio ostati na vlasti duže od dva mandata, što je Putin već učinio.

Ove odluke i izjave izazivaju zabrinutost u Europi, gdje mnogi strahuju da bi Trumpov povratak mogao oslabiti zapadne saveznike i dodatno ojačati ruski utjecaj na globalnoj sceni, navodi Politico.