Ralph Tiesler, direktor Saveznog ureda za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK), rekao je da se najveća evropska ekonomija mora suočiti s realnošću sukoba te da je Njemačka u sadašnjem stanju nedovoljno pripremljena.

- Dugo je u Njemačkoj prevladavalo uvjerenje da rat nije scenarij za koji se trebamo pripremati. To se promijenilo. Zabrinuti smo zbog rizika od velikog agresivnog rata u Evropi, rekao je za list Süddeutsche Zeitung.

Tiesler je pozvao na nacionalni napor u identificiranju i prenamjeni tunela, metro stanica, podzemnih garaža, parkinga i podruma javnih zgrada u zaštitna skloništa kako bi se "brzo stvorilo mjesta za milion ljudi". Dodao je da će njegova agencija ovog ljeta predstaviti sveobuhvatan plan.

Također je rekao da se zemlja nalazi u utrci s vremenom te da nije dovoljno osloniti se na gradnju novih bunkera. Takva bi gradnja trajala dugo, zahtijevala složeno planiranje i bila vrlo skupa. Stoga, postojeće građevine treba odmah detaljno razmotriti.

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je strah u drugim zemljama, osobito u baltičkim državama, ali i u Poljskoj i Njemačkoj, da bi Moskva mogla otvoriti nove fronte u Evropi.

Tokom noći, ruske su snage raketirale i bombardirale ukrajinski grad Harkiv, pri čemu su poginule tri osobe, a 22 su povrijeđene. Gradonačelnik Ihor Terehov objavio je u subotu na Telegramu da grad "doživljava najjači napad od početka rata punog razmjera".

Od otprilike 2000 bunkera i zaštitnih prostorija iz vremena hladnog rata u Njemačkoj, u funkciji je samo njih oko 580, a većina ih zahtijeva višemilionske obnove. Trenutno mogu primiti oko 480.000 ljudi, što je tek pola posto njemačke populacije. U usporedbi, BBK navodi da Finska ima 50.000 zaštitnih prostorija koje mogu primiti 4,8 miliona ljudi, odnosno 85 posto stanovništva.

Tiesler je rekao da se napori moraju usmjeriti i na poboljšanje informacijskih sustava – poput aplikacija i saobraćajnih znakova – kako bi javnost znala gdje može potražiti sklonište, kao i na modernizaciju sistema sirena za uzbunu. Također je naveo da postojeće aplikacije za upozorenja trebaju biti bolje zaštićene od hakera.

Pozvao je vladu pod vodstvom Friedricha Merza da osigura finansiranje za provedbu planova njegove agencije. Vlada se načelno složila da su planovi potrebni, ali još uvijek nije formalno odobrila sredstva.

Očekuje se da će novac biti osiguran iz milijardi eura koje su oslobođene nakon što je Bundestag u martu suspendovao "kočnicu zaduživanja", što omogućuje znatno povećanje potrošnje na vojsku, ključnu infrastrukturu – poput mostova i cesta koje omogućuju transport tenkova i opreme – te na civilnu obranu.

Obavještajne službe i kibernetička sigurnost, također u velikoj potrebi za ulaganjem, konkuriraju za ta sredstva.

Tiesler procjenjuje da će za potrebe civilne zaštite u sljedeće četiri godine biti potrebno najmanje 10 milijardi eura, a tokom deset godina najmanje 30 milijardi.

Pozvao je i na uspostavu obvezne ili dobrovoljne službe civilne zaštite te pozvao građane da pridonesu otpornosti zemlje gomilanjem zaliha za hitne slučajeve u slučaju nestanka struje i vode.

- Naš apel je: pokušajte imati zalihe za 10 dana, rekao je za list, u skladu sa sličnim apelima drugih evropskih vlada. No i zaliha za najmanje 72 sata bila bi vrlo korisna, dodao je Tiesler.

- To može pomoći u premošćivanju manjih prekida u svakodnevnom životu