Anketa od 1.5 miliona KM u BiH: Dodik može pričati o državi dok je živ, ali države neće biti što se nas tiče
Referendum ili samoinicijativna anketa vrijedna oko 1.425.300 KM, održan je iz razloga da bi se pokazala volja jedne političke opcije, odnosno odličan marketing pred izbore. Referendum je realiziran iako je Ustavni sud BiH na 99. plenarnoj sjednici donio mjere zabrane koja se odnosi na ocjenu ustavnosti određenih odredaba Zakona o praznicima Republike Srpske, potvrdio raniju odluku o neustavnosti 9.januara kao praznika svih konstitutivnih naroda u RS-u.
Protiče i drugi dan nakon referenduma, koji je realizovan na području Republike Srpske. Prema zvaničnim rezultatima o izlaznosti građana na referendum, gdje je učestvovalo 55.7 posto birača s pravom glasa (680.116 birača). Pozitivno na referendumsko pitanje odgovorilo je: 677.722 ili 99,81% - dok je negativno odgovorilo 0,19 posto birača koji su glasali.
Mnogo se prašine podizalo, najprije u Srebrenici tokom samog referenduma, a i na Palama tokom proglašenja inicijalnih rezultata referenduma. Volja naroda Republike Srpske izuzetno je izmanipulisana makijavelističkim metodama vrsnog poznavaoca ideologije "Velike Srbije", koja se najbolje prodaje na području eniteta RS-a.
O samim rezultatima izbora i izlaznosti građana koja je vrlo sumnjiva, za Source.ba, načelnik općine Srebrenica izjavio je: "Referendum se provodio ekskluzivno u organizaciji jedne političke opcije, koja je apsolutna vlast u ovom entitetu, šta se dešavalo nakon zatvaranja mjesta gdje se moglo glasati, to niko ne zna, jer se referendum provodi politički. Mogli su napraviti da izlaznost građana bude neka tijesna većina, 50 i nešto posto. Ja lično smatram da toliko građana nije izašlo na referendum, ali što je neko napravio taj procenat, to je njihova stvar, a nama to ništa ne znači."
Milorad Dodik obraćajući se svojim pristalicama na centralnoj tribini Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na Studentskom trgu na Palama u nedjelju uvečer, nakon održanog referenduma, je ono što najviše treba da plaši autoritet i institucije, domaće i međunarodne, jer država u kojem jedan političar i nosioc političke funkcije, svjesno krši najviše zakonske okvire, kojima se svakom građaninu ove zemlje garantuju ljudska prava, sigurnost, mir i pravda, jeste država koja nas ne tretira jednako.
"Zato je republika kao država važna. Republika Srpska jeste država. Republika Srpska je Dejtonski sporazum i BiH unijela u svoju teritoriju, imala je narod koji je htio tu republiku, to su kriteriji za državu. To sam učio u školi, da postoje tri osnovna kriterija da bi se nešto nazvalo državom, a to je: teritorija, efektivna vlast i narod koji hoće tu državu. Šta fali Republici Srpskoj, ništa", poručuje Dodik.
Na ovu izjavu i održan referendum još uvijek stižu reakcije, iako se trenutno najviše očekuju sankcije od strane pravosudnog sistema i međunarodne zajednice.
"Republika Srpska nije država, niti će ikada biti, koliko god to neko sanjao, a posebno Dodik, jer je ovo entitet koji je samoinicijativno sproveo anketu, a ne referendum. Dodik može pričati o državi dok je živ, ali države neće biti što se nas tiče i to je njegova politika", izjavio je Duraković za Source.ba, dok Emir Suljagić kaže: "Ovo je strateška pobjeda Milorada Dodika, pravo koje Bosanski Srbi nisu mogli dobit dok je JNA bila iznad Sarajeva, Bakir Izetbegović i SDA su im to izručili putem glasaških listića i olovki, i već se budimo u pravnom stanju koje nije više Dejtonski sporazum. Ja se ne slažem da je Republika Srpska država, ali Milorad Dodik ima sve razloge da bude jako sretan, što nije Radovan Karadžić dok je imao JNA i Slobu Miloševića, jer preko puta sebe ima velike i jake lidere, u ovom konkretnom slučaju Bakira Izetbegovića."
Dugoročno gledano, ovaj referendum predstavlja još jednu odluku Usavnog suda BiH, koja se ne poštuje, samo jedna od 127, koje čekaju na izvršnost i na funkcionisanje pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini.
Shodno ponašanju samog političkog vrha Republike Srpske, predsjednika RS-a Milorada Dodika, lako se može zaključiti da je ovo još jedan u nizu dokaza, da u Bosni i Hercegovini zakon ipak ne vrijedi jednako za sve.
Gledajući kratkoročne ciljeve ovog referenduma, vrlo je simptomatično zakazati ga sedmicu ranije prije izbora, što predstavlja izuzetno umijeće strateškog planiranja izborne kampanje.
O samoj relevantnosti održanog referenduma, gledajući sa pravnog aspekta, profesor Ustavnog prava, Kasim Trnka za Fenu je izjavio da: "U aktuelnoj dnevnopolitičkoj praksi tzv. referendum neće izazvati nikakve posebne promjene, osim što će dovesti u još nepovoljniji položaj opoziciju u entitetu RS, jer je sve to, zapravo, bio dobar marketing SNSD-a za predstojeće lokalne izbore u BiH. Referendum nije proveden u skladu s međunarodnim standardima, jer nisu bili prisutni ni međunarodni, ni domaći promatrači tokom njegovog održavanja."
Da li je Milorad Dodik i ovaj put izašao kao pobjednik, vidjećemo o reakcijama međunarodne zajednice i 2. oktobra. Ali, činjenica da niko nije čestitao na održanom referendumu, poprilično ide u prilog izolaciji RS-a od strane međunarodne zajednice. Dok sa druge strane, za Source.ba, dobro obaviješteni izvor, tvrdi da ni sama međunarodna zajednica nema ujedinjeno razmišljanje u vezi sa pravcem u kojem treba da ide BiH i koga podržati, jer da nije tako, do samog referenduma ne bi ni došlo, a i sama reakcija Valentin Inzka nam govori da međunarodna zajednica nije spremna ili ne želi da se miješa.
Novinarka: Anesa Agović