Nakon što su poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odbili da se o setu zakona o akcizama izjašnjavaju po hitnom postupku, odlučili su da će oni biti razmatrani po skraćenom zakonodavnom procesu.
Za hitnost procedure za izmjene zakona o akcizama glasali su poslanici Stranke demokratske akcije (SDA) Šefik Džaferović, Amir Fazlić, Nermina Kapetanović, Asim Sarajlić i Hazim Rančić, te poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Borjana Krišto, Predrag Kožul, Monika Tomić i Nikola Lovrinović.
Također "za" su glasali i poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miroslav Milovanović, Lazar Prodanović, Dušanka Majkić, Staša Košarac, Milica Marković i Nikola Špirić, kao i poslanici Saveza za bolju budućnost (SBB) Mirsad Đonlagić, Damir Arnaut, Mirsad Isaković i Fehim Škaljić.
Protiv hitne procedure glasao je poslanik SDA Salko Sokolović te nezavisni poslanik Senad Šepić, koji je također bio zastupnik SDA i poslanik te stranke u Domu.
Također, poslanici Srpske demokratske stranke (SDS) odbili su hitnu proceduru. Protiv nje su glasali Mladen Bosić, Aleksandra Pandurević, Đorđo Krčmar, Nenad Lalić i Borislav Bojić te nezavisni poslanik Jovan Vukovljak i Momčilo Novaković (NDP) koji su u koaliciji Saveza za promjene (SzP).
Za hitnu proceduru nisu bili ni poslanici Demokratske fronte (DF) Željko Komšić, Damir Bećirević, Mensura Beganović, Maja Gasal-Vražalica i Hanka Vajzović te poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović i Saša Magazinović.
Protiv hitne procedure glasali su još i poslanik Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) Zaim Backović, poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić te poslanica HDZ-a 1990 Diana Zelenika.
Suzdržani su bili poslanici SDA Šemsudin Mehmedović i Sadik Ahmetović, dok sjednici nisu prisustvovali Sefer Demirović (SDA) i Mirsad Mešić (SDP).
Vijeće ministara predložilo je hitnu proceduru zbog rokova definiranih u Pismu namjere s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), a osim akciza trebalo je izmijeniti po hitnoj proceduri o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, te o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH.
Dodatni prihodi od akciza bili bi utrošeni za izgradnju autocesta i cesta, a ovim bi se omogućilo aktiviranje već zaključenih kreditnih sporazuma s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Kuvajtskim i OPEC fondom te nastavak aranžmana s MMF-om.
(Fena/Admir Oručević)