Govoreći o tome kakvo je finansijsko stanje u Federalnom zavodu PIO/MIO, odnosno koliki je trenutno deficit, Krnjić je naveo da Federalni zavod u deficit još od 2012., pa sve do pred kraj prošle godine.

- U tih 4,5 godina kumuliralo se 225 miliona KM deficita, što pretvoreno u relativni broj iznosi 3,5 posto prosječno mjesečno nedostajućih sredstava. U zadnjem kvartalu prošle i u prva četiri mjeseca ove godine situacija se počela popravljati, ostvarili smo veće prihode od rashoda za oko 42 miliona KM i deficit smanjili na 187 miliona KM na kraju aprila ove godine - kazao je on.

Istaknuo je da treba napomenuti da su rashodi za penzije porasli u odnosu na prošlu godinu, tako da nije greška
u računu objašnjeni iznos smanjenja deficita.

- Kao što sam više puta ponavljao, uzrok deficita u cjelini, ili gotovo u cjelini, bio je što javna preduzeća i javne ustanove nisu isplaćivale bruto plate po važećim zakonima. Takvim nezakonitim poslovanjem samo veća javna preduzeća i javne ustanove, uglavnom zdravstvene, stvorili su dug prema nama od oko 600 miliona KM. Osim njih, još hiljade manjih i malih pravnih subjekata duguju značajna sredstva za doprinos za PIO, tako da je naša procjena da dugovi obveznika prelaze milijardu KM. FBiH uredno izmiruje tekuće obaveze i zaostale, shodno Zakonu o izmirenju starog duga, tako da nema dospjelog duga - rekao je Krnjić.

Naglasio je da se posljednjih mjeseci situacija sa ostvarenjem prihoda od doprinosa značajno popravila, što znači da je smanjen deficit i došlo je do djelimičnog razduženja. Prihodi od doprinosa za prva četiri mjeseca 2017. su veći za 8,5 posto u odnosu na ostvarene u istom periodu lani.

- Treba naglasiti daje dio velikih javnih preduzeća, npr. RMU Kakanj i još neki, racionaliziranjem poslovanja došao u poziciju da regularno isplaćuje bruto plate za tekući period, da je nekoliko velikih dužnika, kroz postupak stečaja ili prodaje neperspektivnih nekretnina, isplatio dio starih dugova. Od Vlade FBiH smo, sukladno Zakonu o privatizaciji, dobili 12,6 miliona KM, što je 20 posto od prodajne cijene državnog kapitala u FDS-u i Bosnalijeku. Sve to nas je djelimično konsolidiralo, ali ipak još koristimo kredit od banaka do 73 miliona KM, te pomoć BH Pošte da na vrijeme isplatimo penziju. S obzirom na povećane prihode, iznos kredita koji koristimo i dužina dana korištenja se smanjuju, tako da će trošak kamate, koja je ugovorena sa 2,5 posto, biti u 2017. oko 1,5 miliona KM. Naravno da bi bilo bolje da ne plaćamo nikakvu kamatu, ali taj iznos u odnosu na ukupne prihode u ovoj godini od dvije milijarde KM ne predstavlja bitan teret - rekao je Krnjić za "Oslobođenje".

(FENA/Merima Druškić)