Statistika kaže da je broj dojava o postavljenim minsko-eksplozivnim sredstvima u institucijama i školama u porastu. Naročito od početka invazije na Ukrajinu. Osim sudova najveći broj dojava odnosi se na škole.

Na meti su u posljednje vrijeme bile i sarajevske osnovne škole. Tako je jedna osnovna škola u Sarajevu čak četiri puta bila udaru lažnih dojava. Osoba slala lažne dojave na kraju identificirana i ustanovljeno je da se radi o maloljetniku.

Policijski službenici PU Novi Grad, u saradnji s policijskim službenicima Federalne uprave policije, identifikovali su osobu koja je u dane 30. mart, 04. april, 05. april i 11. april 2023. godine na email adresu... S obzirom na činjenicu da je riječ o djetetu prema kojem se, u skladu sa članom 2. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH, ne mogu izreći krivične sankcije – Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo druge informacije neće saopćavati.

Svaki put po dojavi o bombi vršila se evakuacija zgrada, te se započinjao KDZ pregled koji znaje potrajati satima, zbog čega se na taj dan obično ne nastavi održavanje nastave ili se ne nastavi normalno odvijati radno vrijeme. Lažna dojava se tretira u Kaznenom zakonu FBiH (Izazivanje opće opasnosti, ugrožavanje sigurnosti, lažno prijavljivanje...), a protiv izvršilaca su predviđene kazne zatvora od tri mjeseca do tri godine, ili novčane kazne.

237 lažnih dojava

Tokom prošle godine na području KS-a evidentirano 237 anonimnih dojava o ostavljanju eksplozivnih naprava za koje je nakon izvršenih KDZ pregleda utvrđeno da su bile lažne.

Tokom januara i februara 2023. prijavljeno je pet anonimnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama, a za koje je nakon završenih KDZ pregleda utvrđeno da su lažne, pojasnili su u sarajevskoj policiji, gdje ističu da su na meti lažnih dojava najčešće pravosudne institucije i obrazovne ustanove. Dojavljivači bombi nisu zaobišli ni tržne centre, policijske stanice, pa čak ni kliničke centre te zgradu Predsjedništva BiH.

Treba napomenuti da je broj otkrivenih osoba koje stoje iza ovih krivičnih djela veoma skroman.

Tokom prošle godine policija je identifikovala deset osoba protiv kojih su preduzete zakonom predviđene mjere zbog sumnje da se mogu dovesti u vezu sa lažnim dojavama o postavljenim eksplozivnim napravama. Njima se na teret stavljaju krivična djela ugrožavanje sigurnosti, izazivanje opće opasnosti i lažno prijavljivanje, a za koja su zaprijećene zatvorske kazne. Zbog lažnih dojava o postavljenim minsko-eksplozivnim napravama ove godine je u Općinskom sudu u Sarajevu odgođeno 720 ročišta, što, kako su pojasnili iz Suda, utječe na rezultate rada sudija, sudskih odjeljenja, kao i Suda u cjelini. Prema podacima objavljenim na web stranici Tužilaštva KS-a, u prošloj godini su podignute tek dvije optužnice zbog ovih krivičnih djela, a kojim su obuhvaćene tri osobe. Potvrđene su optužnice protiv Eldina Kuke i Almina Osmanovića zbog krivičnih djela ugrožavanje sigurnosti i lažno prijavljivanje.

Oni se terete da su 5. jula prošle godine u 10 sati i 50 minuta iz automobila, vozeći se naseljem Čengić-Vila, lažno prijavili da je postavljena bomba u Vrhovnom sudu FBiH. Osmanović je pozvao broj 122 i dežurnom policijskom službeniku u Operativnom centru MUP-a KS-a rekao: “Bomba u Vrhovnom sudu i brzo će pući!”, a potom prekinuo poziv. Nakon toga su optuženi zajedno uništili mobitel i SIM karticu. I pored toga, u saradnji sa OSABiH otkriveni su i uhapšeni dva dana kasnije. Nakon što su sporazumno priznali krivnju, dobili su po šest mjeseci zatvora. Za istra krivična djela optužen je i Alem Kahrović, koji je 16. juna pozvao broj 122 i tom prilikom lažno prijavio da je postavljena eksplozivna naprava u Općinskom sudu u Sarajevu i Sudu BiH.

Lažne dojave o podmetnutim bombama reguliše i Krivični zakon Republike Srpske, članom 334 Lažno prijavljivanje krivičnog djela. Prema ovom zakonu, za osobe koje koje počine ovo krivično djelo izreći će se novčana kazna ili kazna zatvora do šest mjeseci.

Kazne u regionu

Slična situacija kada je riječ o kaznenim sankcijama za ova krivična djela vlada i u regionu. U Hrvatskoj su za lažne dojave predviđene maksimalne zatvorske kazne do 3 godine.

U Srbiji za ova krivična djela previđene su kazne zatvora do 5 godina, s tim da je takavo djelo definisano kao akt terorizma.