Navodi to londonski Financial Times (FT) na početku analize nedavne odluke lidera zemalja EU da daju zeleno svjetlo otpočinjanju pregovora o pridruživanju sa BiH, prenosi N1.

"Geopolitičke prijetnje Evropi prouzrokovane ukrajinskim ratom podstakle su istinski zamah iza napora EU da proširi svoje članstvo.

BiH na ivici procesa

Cilj je uključiti Ukrajinu, Moldaviju, pa čak i Gruziju, kao i šest balkanskih zemalja - Albaniju, BiH, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju u taj proces", piše u svojoj analizi Tony Barber.

Dodaje da je u proteklih 20 godina proces reformi na Balkanu tekao sporo - ili je, kao što je to slučaj sa Srbijom, krenuo u rikverc.

Autor napominje kako nijedna zemlja nije pristupila EU od ulaska Hrvatske 2013., te da nijedna nije ni blizu pridruživanju, ali sada "iz nesretnih, ali uvjerljivih razloga, BiH se našla na ivici tog procesa."

Podsjeća da je ranije ovog mjeseca predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen preporučila da vlade EU trebaju započeti formalne pregovore o članstvu s BiH.

- Bosna i Hercegovina je napravila impresivne korake naprijed. Za nešto više od godinu dana postignut je veći napredak nego u čitavoj deceniji - poručila je Von der Leyen.

Potom je navela usvajanje Zakona o sukobu interesa u BiH; Zakon o suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma; poboljšanje pravosudnog sistema; napore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala; upravljanje ilegalnim migracijama; i usklađivanje s vanjskom politikom EU.

Naizgled, navodi autor, radi se o korisnim reformama, ali ističe da u to nisu uvjereni svi stručnjaci koji se bave situacijom u BiH.

Jedan od njih je Jasmin Mujanović, politolog rodom iz Sarajeva, koji je na društvenoj mreži X napisao da je "potpuna ludost" sugerisati kako je BiH ostvarila suštinski napredak u pogledu kriterija za članstvo u EU.

"Tu nema procesa ni logike; Brisel izmišlja stvari u hodu", naveo je Mujanović.

Drugim riječima, navodi autor, Evropska komisija ima snažne geopolitičke argumente za promovisanje članstva BiH, ali zna da oni sami po sebi nisu dovoljni da država pristupi EU. Za to postoje nezaobilazni kriterijumi koji moraju biti ispunjeni.

Umjesto toga, Komisija bira da podstakne iluziju da je BiH konačno na putu transformacije institucija koje su je od 1995. učinile politički najparalizovanijom, najnefunkcionalnijom državom u Evropi, navodi se u tekstu, te dodaje da su neki evropski lideri toga dobro svjesni.

Vrh ledenog brijega

- Mislim da je razumno da je Komisija navela da je od decembra bilo napretka… Mislim da to nije dovoljno da sada jednostavno kažemo: počnite sa pristupnim pregovorima - rekao je nizozemski premijer Mark Rutte uoči samita EU.

Autor potom dodaje da nedostatak reformi može biti samo vrh ledenog brijega u BiH te napominje da je najnovije izdanje "Godišnje procjene sigurnosnih prijetnji" američke obavještajne zajednice, iz februara ove godine, spomenulo predsjednika Rs Milorada Dodika kao osobu koja "poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodni nadzor u BiH i osigurao de facto secesiju svoje Rs".

Kao glavni problem koji muči BiH, autor navodi izjavu člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića, datu pred Generalnom skupštinom UN-a u septembru prošle godine:

"Bosna i Hercegovina ne podrazumijeva potpunu demokratiju, već oblik etnokratije. Takav sistem, koji garantuje učešće u vlasti određenim političkim akterima i njihovim etnički zasnovanim političkim partijama, ima formu bivših i sadašnjih totalitarnih sistema".

U svom eseju za Centar za evropsku politiku, Berte López Domènech je napisala da je Dejtonski sporazum jedan od glavnih uzroka današnje nesretne situacije u BiH, tvrdi autor.

"Nacionalistički lideri su konstantno zloupotrebljavali mehanizme blokiranja kako bi bojkotovali normalno funkcionisanje institucija, gurajući BiH u trajni politički zastoj… Podjela političkog sistema po etničkim linijama također je utrla put korupciji.

Glavne nacionalističke stranke imale su koristi od etnički podijeljenog sistema, zarobljavanja države da služi njihovim interesima i konsolidacije svoje kontrole nad institucijama i javnim preduzećima", navodi se u analizi napisanoj za Centar za evropsku politiku.

Ovi akutni problemi, dodaje autor, pojačani su slabim osjećajem panbosanskog identiteta.

Kristian Nielsen, koji piše za Centar za demokratiju "Albert Hirschman" Instituta za diplomske studije u Ženevi, objašnjava:

"Svaka od glavnih etničkih grupa - Bošnjaci, Srbi i Hrvati - imaju snažan osjećaj vlastitog identiteta, i svaki ima svoje historijske narative, ali sveobuhvatni nacionalni identitet ostaje osporavan. Identificiranje većine Srba i Hrvata sa susjednim državama (i često posjedovanje dvojnog državljanstva), samo komplikuje stvari.

Ovdje, prema autoru, leži centralni problem EU pristupa potencijalnom ulasku BiH u Uniju.

"Demokratija je uslov za članstvo, ali podržavajući bosanskohercegovački politički sistem zasnovan na etničkoj osnovi, EU može zapravo ojačati antidemokratske tendencije", navodi se u tekstu FT-a.

Korak po korak

U nedavnom izvještaju Instituta Clingendael iz Nizozemske navedeno je:

"(Zapadnobalkanska šestorka) se polako razvila u "stabilitokratije": zemlje s očiglednim demokratskim nedostacima koje istovremeno tvrde da rade na demokratskim reformama i nude stabilnost… Angažman s političkim liderima, a ne sa civilnim društvom u BiH ometa efektivnu demokratizaciju".

U prilog gorenavedenim zaključcima, autor navodi i kako je Evropski sud za ljudska prava u nekoliko navrata presudio da bh. političko uređenje diskriminira građane koji traže pravo na demokratsko predstavljanje bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

U presudi iz slučaja "Kovačević protiv Bosne i Hercegovine", sud je utvrdio da:

- … trenutni politički sistem je etnička razmatranja i/ili predstavljanja učinio relevantnijim od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih oblika predstavljanja i time je pojačao etničke podjele u zemlji i potkopao demokratski karakter izbora.

Usvajanjem "korak po korak" pristupa, tvrdi autor, EU bi BiH mogla dati neke prednosti članstva u Uniji prije nego što zemlja bude spremna za puno pristupanje.

Također priznaje i da je, bez obzira na sve nedostatke, Dejtonski mirovni sporazum barem okončao užasni rat iz 1990-ih.

Međutim, ako se Bosna i Hercegovina želi pridružiti EU kao punopravna članica, njen katastrofalni politički sistem zasnovan na etničkom predstavljanju morat će temeljno biti reformisan", zaključuje se u tekstu FT-a, prenosi N1.

(Patria)