Na početku svog obraćanja zahvalio je organizatorima na pozivu i na toploj dobrodošlici koju je imao u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Naglasivši da je Sarajevo simbol otpornosti, kulture i naslijeđa, podsjetio je da su lideri Zapadnog Balkana nedavno u Neumu trebali razgovarati o Planu rasta. No, taj je sastanak otkazan, ali on - naglasio je - nije mogao otkazati svoju posjetu Sarajevu.

- Prije nego što nastavim, dozvolite mi prijateljski podsjetnik, ako pogriješim prilikom izražavanja unaprijed se izvinjavam. U osnovnoj školi sam učio srpsko-hrvatski jezik od nastavnika Crnogorca

Obraćanje ću početi citiranjem Alije Izetbegovića. Dana, 9. jula 1992. na sastanku u Helsinkiju, Izetbegović je rekao:

"BiH nije nastala raspadom Jugoslavije, ona je bila kraljevsto prije šest vijekova. I tada je bila priznata od susjednih država uključujući Svetu stolicu. BiH je multinacionalna i multireligijska država".

Drugim riječima, BiH je opstala nakon Jugoslavije i nastavit će postojati kao državni nezavisni subjekat međunarodnog prava. U Sarajevo dolazim i kao prijatelj, i kao partner. Naš odnos je ukorijenjen u vrijednostima koje dijelimo u ljudskim pravima i nepokolebljivosti - dodao je Kurti.

Sarajevo je od Prištine udaljeno šest sati, nastavlja kosovski premijer, te objašnjava - da bi došao u Sarajevo morao je proći barijere viznih restrikcija.

- Ja vama sa Kosova donosim pozdrave od prijatelja čije je prijateljstvo bilo dugo vremena uskraćeno. Odlučili smo implementirati sporazum o kretanju s ličnim kartama. BiH i Kosovo su povezani ne samo kroz historiju, nego i kroz bolnu i tragičnu prošlost.

Na mnogo načina, Kosovo je dužno Bosni. U velikoj mjeri zbog strahota kojima je svijet svjedočio u BiH, poslije je to spriječeno na Kosovu. NATO je na Kosovu intervenisao u drugoj godini rata, zbog Srebrenice - naveo je Kurti.

Potom se osvrnuo na ranije izjave i reakcije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

- Predsjednik Srbije je nazvao zastrašujućim to što je jedan srpski političar na Kosovu osuđen na dvije godine zatvora. Poručio je da je zločin fabrikovan i pitao da li će zbog toga "sve da nas osude?". "To je zastrašujuće“, citirao je Kurti Vučićevu izjavu od prije pet godina.

- Ne mogu da ne podsjetim na riječi Richarda Hoolbrokea: "Sa vremenske distance postoje stvari koje smo mogli uraditi prije, tokom i nakon Daytona. Još žalim što sam pristao da bosanski Srbi zadrže ime Republika srpska za svoj entitet, predsjednik Izetbegović je bio u pravu kada mi je rekao da je to nacističko ime. Trebali smo se truditi da ga promijenimo iz praktičnih razloga" - kazao je Kurti.

Istakao je i da političko rukovodstvo Srbije i danas negira brojne zločine i genocid u Srebrenici.

- Srbija negira genocid u Srebrenici, oni negiraju svoju zločinačku prošlost i tako pokazuju da bi ponovili ono što su uradili kada bi imali mogućnost. Zato moramo jačati odnose dvije države, tako pomažemo i njima kako to ne bi ponovo učinili - rekao je, između ostalog, premijer Kosova Albin Kurti.

(NAP)