31.8.2023. 9:34
0
Godišnjica smrti Diane: Tragična sudbina „narodne princeze“
FOTO: AFP
Na današnji datum, 31. avgusta 1997. godine, poginula je princeza Diana.

Bježeći od paparaca, koji su je stalno proganjali, Diana i njen partner Dodi Fayed, kao i vozač Henri Paul, poginuli su u saobraćajnoj nesreći, izazvanoj u pokušaju da pobjegnu od agresivnih fotografa u Parizu.

Rođena je kao Diana Francis Spencer 1. jula 1961. godine, u porodici koja je dio britanskog plemstva. Bila je treće dijete i najmlađa ćerka Edwarda Johna Spenvera, nasljednika 7. grofa Spencera i njegove žene, Frances Ruth Burke Roche (kćerke 4. barona Fermoya).

Odrasla je sa dvije sestre – Sarom i Jane, kao i sa bratom Charlesom.
Brak njenih roditelja završio se razvodom kada je Dajana imala sedam godina, a ona je, zajedno sa bratom i sestrama, ostala sa ocem.

Postala je Lady Diana Spencer kada je njen otac naslijedio grofoviju 1975. godine.

Školovanje i rana mladost
Kao mlađa se školovala u internatu Riddlesworth Hall i West Heath School u Kentu. Nakon završetka više škole u Montreu u Švajcarskoj, vratila se u Englesku i postala asistentkinja u vrtiću moderne škole „Mlada Engleska“ u Pimliku.

Porodica Spencer je bila bliska sa kraljevskom porodicom kroz nekoliko generacija. Dianine bake – Cynthia Spencer i Rut Roš služile su kao „dame u čekanju“ kod kraljice majke Elizabeth.

Majka joj je za 18. rođendan kupila stan u zapadnom Londonu i tamo je živela sa tri cimerke do 25. februara 1981. godine.

Upoznavanje sa Čarlsom
Prestolonasljednika i najstarijeg sina kraljice Elizabethe II upoznala je kada je imala 16 godina (novembar 1977.). Charles je u to vrijeme imao 29 godina i bio je u vezi sa Dianinom sestrom Sarom.

Ljeta 1980. godine, Charles i Diana su proveli zajedno vikend na selu i tada se on ozbiljno zainteresovao za nju kao potencijalnu suprugu.

Veza im je napredovala kada je Charles pozvao na kraljevsku jahtu „Britanija“ na plovidbu do mjesta Kaus.

Uslijedio je poziv u zamak Balmoral, na upoznavanje sa kraljevskom porodicom. Kako tradicija nalaže, porodica je procjenjivala da li je ona pravi izbor za prestolonaslednikovu suprugu.

Dobila je pozitivne „ocjene“ od kraljice Elizabeth, princa Philipa i kraljice majke.

Charles je zaprosio Dianu 6. februara 1981. godine u zamku Windsor. Vjeridba je držana u tajnosti dvije i po nedjelje.

Vjeridba princa od Walesa i Diane Spencer obznanjena je 24. februara 1981. a njena ljepota i stidljivo držanje su joj donijeli nadimak „stidljiva Di“ i veliku naklonost građana i medija.

Prvo zajedničko pojavljivanje u javnosti imali su na dobrotvornom balu mjesec dana kasnije, kada je Diana upoznala Grace Kelly, princezu Monaka.

Vjenčanje i imidž modne ikone
„Kraljevsko vjenčanje vijeka“, kako je nazvano u medijima, održano je u Katedrali Svetog Pavla u Londonu 29. jula 1981. godine.

Ceremoniju su prenosile mnoge svjetske televizije, a prijenos je, prema dostupnim podacima, pratilo 750 miliona gledalaca širom planete, dok je na ulicama Londona bilo 600.000 građana.
Imaju dvoje djece – princa Willama, rođenog 21. juna 1982. godine i princa Harrya, rođenog 15. septembra 1984.

Princeza je vrlo brzo postala ikona gracioznosti, elegancije i glamura. Odišući prirodnim šarmom i harizmom, koristila je svoju popularnost kako bi pomogla brojnim dobrotvornim akcijama, a njene frizure i garderoba su je učinile modnom „trendseterkom“.

Dobrotvorni rad
Za razliku od drugih članova kraljevske porodice, Diana je imala posebnu vezu sa običnim ljudima i onima koji su je okruživali. Za svoju životnu misiju je postavila da oni kojima je potrebna pomoć budu primijećeni i da se njihov glas čuje u javnosti.

Obilazila je bolnice, škole, domove za nezbrinutu djecu… Sa svima je imala neposredan kontakt i ostavljala snažan utisak.

„Dolazim najmanje tri puta nedjeljno i provodim barem četiri sata sa pacijentima, držim ih za ruke i razgovaram sa njima. Neki od njih će preživjeti, neki neće, ali im je svima potrebna ljubav i trudim se da budem tu koliko mogu“, rekla je ona svojevremeno o svom radu u londonskoj bolnici „Royal Brompton“.

Zbog dobrotvornog rada i empatije, bivši britanski premijer Tony Blair je nazvao „narodnom princezom“ kada se obraćao javnosti nakon njene pogibije.

„Bila je divno i toplo ljudsko biće, iako joj je život često bio obilježen tragedijama. Dotakla je duše mnogih u Velikoj Britaniji i širom svijeta, osmjehom i dobrotom. Umjela je da pogledom ili gestom kaže više nego riječima i svima nam otkrivala dubinu svoje ljudskosti i empatije“, rekao je tada Blair.

Rastanak sa Charlesom i kontroverzna knjiga
Nakon pet godina braka, nekompatibilnost i razlika u godinama između kraljevskog para je uzela maha.

Prijestonasljednik je bio u stalnom kontaktu sa Camillom Parker Bowels, svojom djevojkom iz mladosti, dok je Diana 1986. stupila u vezu sa majorom Jamesom Hewittom.

Godinu dana kasnije, bračni problemi i sve hladniji međusobni odnosi su primijećeni i od strane javnosti.

Princeza se 1989. na jednoj rođendanskoj zabavi direktno suočila sa Camillom Parker Bowels povodom vanbračne afere sa Charlesom.

Svi ovi detalji su otkriveni u knjizi „Diana, njena ispovijest“ (Diana: Her True Story), koja je nakon objavljivanja 1992. izazvala veliku buru u javnosti.

Naime, James Colthurst je 1991. vodio tajne intervjue sa Dianom, gdje je govorila o svojim bračnim problemima i poteškoćama. Ti snimci su kasnije korišćeni kao izvor za gore pomenutu knjigu Andrewa Mortona. Dok je princeza bila živa, negirala je direktnu umiješanost u proces pisanja, a u tome je podržao i sam autor.

Međutim, nakon Dianine pogibije, Morton je u ažuriranom izdanju knjige priznao Dianino učešće u pisanju priče.

Bilo je i pokušaja pomirenja para, koje su inicirali kraljica i princ Filip lično.

U pismu koje je Filip poslao princezi, zamolio ju je da preispita ponašanje i vanbračne afere – i svoje i Charlesove.

Do konačnog razvoda je došlo 28. avgusta 1996. godine.

Život nakon razvoda
U stanu u Kensingtonskoj palati, koji je dijelila sa Charlesom od prve godine njihovog braka, ostala je da živi i nakon rastanka sa prijestolonasljednikom.

Također je dobila dozvolu da vodi svoju privatnu kancelariju, koja je bila odgovorna za dobrotvorni rad i kraljevske dužnosti, ali je od septembra 1996. Diana morala sama da plaća račune i sve troškove.

Imala je pristup nakitu koji je dobila tokom braka i mogla je da koristi avione britanske vlade.

Odijeljenje Metropolitan policije za zaštitu članova kraljevske porodice joj je ponudilo obezbeđenje, ali je ona to odbila, u pokušaju da se distancira od Buckinghamske palate.

Što se tiče ljubavnog života posle razvoda, Diana se zabavljala sa hirurgom pakistanskog porijekla Hasnatom Khanom, koga su kasnije njeni najbliži prijatelji opisivali kao „ljubav Dianinog života“, a ona ga je navodno zvala „Gospodin divni“. Vezu su držali u strogoj tajnosti, a ona je uvijek odgovarala negativno na novinarska pitanja o tome.

Khan i Lady D su bili zajedno dvije godine, a različiti su navodi o tome ko je okončao vezu.

Govorilo se da je on raskinuo kada je Diana pričala o svojim nevoljama, međutim, tokom njegovog svjedočenja u sklopu istrage o njenoj pogibiji, rekao je da je ona bila ta koja je prekinula vezu.

Mjesec dana nakon rastanka sa Hasnatom Khanom, Diana je započela vezu sa Dodijem Fayedom, sinom svog ljetnjeg domaćina Mohameda al-Fayeda. Naime, nakon što su joj britanske sigurnosne službe zabranile da vodi sinove na odmor u SAD, prihvatila je Fayedov poziv da im se pridruži u njihovoj vili na jugu Francuske.

Pogibija
Nakon boravka u gore pomenutoj vili, Dodi i Diana su otišli u Pariz, gdje su odseli u hotelu Ric. Paparaci su ih pratili u stopu.

Tako su 31. avgusta 1997. kolima bježali od agresivnih fotografa i došlo je do saobraćajne nesreće u tunelu. Poginuli su Diana, Dodi Fayed i njihov vozač Henri Paul, koji je bio pripadnik obezbjeđenja Rica. Jedini preživjeli je bio Trevor Rees Jones, telohranitelj kog je unajmio Dodijev otac.

Lady D je sahranjena 6. septembra, a sahranu je na televiziji pratilo 32 miliona Britanaca, uz milione gledalaca širom svijeta, prenosi N1.

(Elmedina H.)

0
SHOWMAGAZINE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.