Bosanskohercegovačka priznanja najboljim pojedincima i ustanovama iz oblasti kulture koja njeguju pamćenje bh. historije i za oblast arhivistike dodijeljena su na akademiji u Sarajevu održanoj u povodu Dana Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine i Međunarodnog dana arhiva.
Viša arhivistica iz Bihaća Reska Mehdin dobila je Pismeno priznanje za uspješno obavljene poslove iz arhivističke djelatnosti i za razvoj bh. arhivistike. Kroz ovaj međunarodni dan nastoji se demokratizirati profesija arhivistike i poboljšati percepcija javnosti u pogledu pojma arhiva. Tim povodom Arhiv Unsko-sanskog kantona danas je organizirao Dan otvorenih vrata.
Arhiv USK-a vrši djelatnost zaštite i uvjeta korištenja, čuvanja, upotrebe i obrade arhivske građe koja je od općeg interesa za Unsko-sanski kanton. Djeluje od 1964. godine. Reska Mehdin je u ovoj ustanovi pune 23 godine. To vrijeme posvetila je prikupljanju arhivske građe s ciljem razotkrivanja istine, kako ističe, da neki drugi ne bi servirali svoje istine.
Njen trud je prepoznat, te je u povodu Međunarodnog dana arhiva i Arhiva Federacije BiH nagrađena. Dobila je priznanje za uspješno obavljene poslove iz arhivističke djelatnosti i za razvoj bosanskohercegovačke arhivistike.
- Najviše sam radila na građi austrougarskog perioda koje imamo u velikom broju. Smatram da je moj najveći doprinos što sam obradila gruntovnicu, zemljišne knjige koje su i osnovane u vrijeme Austrougarske monarhije. Detaljno je popisana sva imovina - rekla je Mehdin.
Pored toga obradila je matične knjige umrlih katoličke župe Bihać, zatim period Kraljivene Jugoslavije. Iz socijalističkog perioda obrađen je SIZ osnovnog obrazovanja. Posebno je ponosna na prikupljenu građu iz perioda posljednjeg rata.
- Obradila sam ratne štete koje su počinjene na području okruga Bihać. Popisane su zgrade vjerskih objekata, industrije, školstva - kazala je Mehdin.
U Arhivu Unsko-sankog kantona ističu da se malo pažnje posvećuje prikupljanju arhivske građe. Iz tog razloga nastoje ukazati na značaj tog procesa.
- Ja sam kao historičar i arhivista jako razočarana neuspjehom prikupljanja građe iz posljednjih ratnih dešavanja. Ne znam zbog čega ljudi koji imaju materijale iz rata, video i druge, ne predaju našoj ustanovi - navela je Mehdin.
U prikupljanju građe mogu pomoći i građani i to na način da dođu u prostorije Arhiva USK ukoliko posjeduju dokumente, audio ili video snimke iz perioda od 1992. do 1995. godine da bi ih ustupili na korištenje Arhivu i na taj način ostavili u naslijeđe budućim generacijima.
(Fena / Haris Ahbabović)