Na meti su rent-a-car agencije, čija vozila mafija legalno unajmljuje, a onda prebacuje u BiH ili Srbiju, gdje im se zametne trag prije nego što policija stigne da reaguje. O ovome se sve više priča i u Hrvatskoj, gdje je u relativno kratkom roku zabilježeno više sličnih slučajeva krađa i bezuspješne akcije spomenute tri države.

Ona manje vrijedna vozila vrlo često se koriste samo za prevoz s jedne lokacije na drugu, ili za izvršenje nekog drugog krivičnog djela, a u nekoliko slučajeva ukradeni automobili su prodavani u auto-otpad zbog dijelova ili jednostavno kao staro gvožđe, piše Večernji list BiH.

Automobilska mafija je tako dobro organizovana, tvrde upućeni, da se ukradeni automobili rastave u dijelove za samo nekoliko sati, a broj šasije se izbriše ili prepravlja.

U prikrivanju krađe koriste se različiti metodi, a često auto mafija koristi garaže ljudi koji su na privremenom radu u inostranstvu ili ih njihovi vlasnici ne koriste duže vrijeme. Automobili u takvim garažama "odleže" sakriveni od nekoliko dana do nekoliko nedjelja. 

Čak ako policija i uspije da pronađe automobil, mali su izgledi da će otkriti kradljivce, odnosno osobu koja ga je sakrila u garaži. U prosjeku se u Hrvatskoj dnevno ukradu tri vozila , a po broju krađa prednjači šire područje Zagreba. Kradljivci najviše kradu "wolksvagene", ali u slučaju rent-a-car kuća to nije pravilo. 

Ovu vrstu krađa statistika najčešće i ne prepoznaje jer je u pitanju suptilniji oblik međudržavnog kriminala, piše Večernji list BiH. 

Po isteku razdoblja iznajmljivanja vozilo se jednostavno ne vrati vlasniku i procedura potrage zapravo tek onda počinje.  Situacija u BiH je još gora jer se u prosjeku dnevno prijave četiri krađe vozila, a više od 90 posto ukradenih vozila nikada ne bude pronađeno. 

Koliko je krađa automobila u našoj regiji veliki problem govori podatak da se na ovom prostoru traga za više od 130.000 vozila, a da se u cijeloj Europskoj uniji godišnje prijavi oko 1,2 miliona krađa, a pri tome pronađe više od 70 posto ukradenih vozila. To je znatno drugačija statistika od one u zemljama jugoistočne Europe. 

Šokantan je podatak da više od pola automobila koji se u BiH uvoze iz zemalja Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, a koja prolaze provjeru, nije regularno. Iz Agencije za provjeru porijekla vozila u Sarajevu potvrdili su nedavno da se njima obraćaju klijenti koji žele da prate pismeni trag vozila koje nabavljaju, od trenutka kada prvi put izađu iz radnje do trenutka kada se odjavljuju radi izvoza.

(Merima Druškić)