Ne jedu pahuljice

– Djeci možete na simpatičan način prilagoditi hranu, pridobiti ih i naučiti da jedu zdravo, ali samo pod uvjetom da imaju tu naviku i nose je od kuće, da to dijele s obitelji, kazala nam je u razgovoru o prehrambenim navikama u mostarskim vrtićima ravnateljica JU Dječjih vrtića Mostar Danijela Kegelj. Odabir hrane kod male djece ovisi o raznim čimbenicima, a najvećim dijelom o prehrambenim navikama unutar obitelji. – Mi u vrtiću smo produžena ruka obitelji, a kako bi se djeca što zdravije hranila, presudno je utjecati na svijest roditelja, rekla je ravnateljica Kegelj te dodaje: – Pokušavali smo uvesti pahuljice u vrtićki jelovnik, pokušavali smo čak i s čokoladnima, no bezuspješno. Razlog neuspjeha je to što samo dva posto naše djece kod kuće jede pahuljice, kazala je Kegelj. Govori kako primjećuje da je brzi tempo života uzeo danak i u Mostaru:

– Roditelji stalno rade i ne možemo ih kriviti za lošu prehranu djece jer postoje objektivni razlozi zašto je tako. Mami koja radi do 19 sati, kad dođe kući, najvažnije joj je nahraniti dijete kako stigne, a osobito ako se radi o mladim obiteljima koje koji nemaju pomoć sa strane, primjerice bake i djedova, navodi Kegelj. – Roditelji traže da se do kasne dobi djeci miksa hrana, što je povezano s govornim i drugim različitim komunikacijskim poteškoćama, pa su djeca jako nesamostalna, tako da to zna biti problem. Stoga je najvažnije educirati roditelje pa će se i druge stvari posložiti, rekla je ravnateljica Kegelj.

– Trudimo se držati nekih normativa i djeci pružiti što kvalitetniju hranu, ali želje su jedno, a stvarnost drugo. Prije smo kupovali voće i povrće kod pouzdanih proizvođača s Blidinja i drugih mjesta, a danas je presudna cijena, stoga to ne dolazi u obzir.

Koliko god možemo utjecati na kvalitetu nabava, utječemo, ali poznato je kakva je ponuda voća i ostalog danas na tržištu. U svijetu je jako izraženo da je lošija hrana i jeftinija, a i kod nas kad želite nešto kvalitetnije, uglavnom je skuplje, ističe ravnateljica. U sklopu vrtića nije zaposlen ni jedan nutricionist, Kegelj kaže kako su jedva dobili i pedagoga, stoga se trude učiti i primjenjivati znanje od kolega iz vrtića susjednih zemalja koji surađuju s nutricionistima. – Velik problem je nedostatak službenog standardnog normativa prehrane koji su dužni donijeti iz županijskog ministarstva ili Federacije. Jedino zahvaljujući UNICEF-u i iskustvima kolega imamo pristojan jelovnik, rekla je ravnateljica i dodala:

– Postoje iskustva u svijetu koja pokazuju da se djeca mogu prodobiti kada se sustavno radi s nutricionistima na njihovoj edukaciji o zdravoj hrani, što podrazumijeva i edukaciju roditelja.

Uvodi se teletina, maslac…

U Dječjim vrtićima Mostar, kako ističe ravnateljica Kegelj, svakodnevno se radi na promjenama u prehrani, i to nabolje, za 440 djece koliko boravi u ovim vrtićima. – Izbacili smo mesne prerađevine: paštete, hrenovke, salame i slično. Trudimo se izbjegavati slatkiše, a u zamjenu djeca imaju voće ili kolač. Piju se isključivo voda i čaj koji se sprema u vrtiću jer smo sokove potpuno izbacili, a jedine situacije kada ih djeca koriste su rođendani, kada roditelji donesu. Također, nastojimo umjesto junetine uvoditi teletinu te margarin zamijeniti maslacem, rekla je Kegelj te ističe kako je sretna što su roditelji prihvatili te promjene i u suradnji s vrtićem mijenjaju djeci svijest o tome.

– Djeca uglavnom vole iste stvari, npr. rižu i tjesteninu, pa su onda i njihove želje takve. Neka djeca ne vole tjesteninu s mljevenim mesom pa im dodamo jogurt, s druge strane, druga ne vole jogurt pa jedu samo mljeveno meso. – No, ne prihvaćaju sve promjene, ponekad nešto pokušamo pa propadne, ali stalno nastojimo pronalaziti načine kako ih naviknuti. Sitnim koracima idemo naprijed, ali s obzirom na broj djece, to je krupan korak, zaključila je ravnateljica Kegelj, piše Vecernji.

(Merima Druškić/Vecernji)